Nezdrava ishrana, manjak fizičke aktivnosti usljed previše vremena provedenih pred raznim ekranima, uzrokuju da „nabacimo“ koji kilogram viška. Međutim, gojaznost nije samo estetski problem. Ona sa sobom nosi povećan rizik od pojave raznih bolesti, prije svega kardiovaskularnih.
– Gojaznost poprima epidemijski karakter, ne samo u Prijedoru i Republici Srpskoj, nego i u cijelom svijetu. Oko 65 % stanovništva je gojazno, a od tog broja 25 % otpada na djecu. Naročito su pogođena djeca školskog uzrasta, i to više djevojčice nego dječaci – upozorava dr Nada Rajlić, pedijatar kardiolog u prijedorskoj bolnici.
Balansirana ishrana i pojačana fizička aktivnost najbolji su vid prevencije.
– Ako sve obroke koje dijete uzima u toku dana stavimo na jedan tanjir, jednu polovinu tanjira treba da zauzima voće i povrće. Jedna četvrtina treba da budu žitarice, a ostatak bi trebalo da čine mlijeko i mliječne prerađevine, riba i meso – pojasnila je dr Rajlić.
Kako bi se aktivno borili sa problemom pretilosti u dječijem uzrastu, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS organizuje „Malu školu zdravlja“, gdje djeca od stručnih lica uče kako da vode računa o svom zdravlju. Rajlićeva je navela da je potreban širok edukativni pristup, u kojem bi bio uključen ne samo zdravstveni sektor, već i obrazovni sistem i mediji, da bi se već u ranoj životnoj dobi stvorila svijest o zdravom življenju. Jedan od pozitivnih primjera je prijedorska OŠ „Petar Kočić“, u kojoj se odvija projekat „Doručkuj zdravije“. U okviru Projekta djeluje i učenička sekcija koja priprema zdrave obroke.
Z.J.
foto: Ilustracija