Probleme koje sa sobom nosi krah industrijske proizvodnje, te ostale „boljke“ koje sa sobom nosi tranizcija na svojoj koži itekako je osjetila Ljubija.
Nekad rudarsko mjesto koje je bilo okosnica privrednog razvoja Prijedora, danas je jedno od najsiromašnijih na teritoriji grada. Da situacija nije zavidna, pokazuju i podaci Centra za socijalni rad (CSR) Prijedor, koji je 2015. godine izradio socijalnu kartu LJubije. Od 369 korisnika prava na novčanu pomoć na teritoriji koju pokriva ova ustanova, 44 njih prebivalište ima u Ljubiji.
– Ono što karakteriše ovo mjesto jeste velika nezaposlenost. Prema posljednjim podacima kojima raspolažemo, više od polovine stenovnika Ljubije, koji se redovno prijavljuju na evidenciju Zavoda za zapošljavanje, nikada nisu bili u radnom odnosu – navodi socijani radnik u CSR Prijedor Dejan Panić.
Kada je riječ o starosnoj strukturi korisnika prava iz oblasti socijalne zaštite, u Ljubiji se radi najčešće o osobama između 45 i 65 godina. Ono što je specifično jeste i to da se radi o licima koja žive samačkim životom, rekao je Panić.
– Uzimajući u obzir veliku nezaposlenost, kao i nemogućnost stanovništva da zadovolji svoje elementarne potrebe, Centar za socijelni rad osnovao je regionalnu kancelariju u ovoj mjesnoj zajednici. To je urađeno kako bi se naše usluge približile samim građanima – pojašnjava Panić.
On je dodao da Centar održava dobru saradnju sa ljudima iz Savjeta MZ Ljubija, ali i sa nevladinim organizacijama koje svoje djelovanje usmjeravaju pomaganju socijalno ugroženom stanovništvu. Jedno od takvih je i hrišćansko humanitarno udruženje „Hleb života“, koje organizuje rad javne kuhinje, u koju svakodnevno obrok nalazi 45 korinsika u Ljubiji.
Z.J.
foto: Ilustracija