Područje u kojem živimo ima dobre predispozicije za organsku poljoprivrendu proivodnju. Nažalost, i ovaj potencijal ostaje neiskorišten. Tako u Prijedoru imamo samo jednog sertifikovanog organskog proizvođača.
Radi se o plasteničkoj proizvodnji povrća u Kozarcu, gdje je kompletna proizvodnja namijenjena izvozu. Zainteresovanih poljoprivrednika ima, ali prepreka je uglavnom novac, jer su ulaganja u organsku poljoprivredu značajna.
– Naviše zaintersovanih koji su nam se javljali bilo je za organsku proizvodnju ljekovitog bilja, te bundeve za proizvodnju ulja. Međutim, organska proizvodnja je jako skupa. Naši poljoprivrednici jednostavno nemaju uslova jer potrebno je jako puno uložiti, a proizvod je teško plasirati – rekla je Đuka Lajić, samostalni stručni saradnik za biljnu proizvodnju pri gradskom Odjeljenju za unapređenje poljoprivrede.
Potreban je značajniji angažman države, smatra Lajićeva, dodavši da je grad, koliko je u mogućnosti, stimuliše, trenutno jedinog organskog proizvođača. – Što se tiče uslova, na području Prijedora imamo mnogo neobrađenog zemljišta koje nije onečišćeno, prije svega u brdskim predjelima. Tako bi, na primjer, područje oko Kozare bilo idelano za organsku proizvodnju bobičastog voća.
Nekontaminirano zamljište je jedan od osnovnih preduslova, a imamo i čistu vodi i čist vazduh – naglasila je Lajićeva. Dodatna ulaganja koja su potrebna znače i to da su organski proizvodi skuplji. A kupovna moć našeg stanovništva je takva da mnogi sebi ne mogu priuštiti ni ono što je proizvedeno uobičajenim putem. I to je ono što obeshrabruje poljoprivrednike, koji se ionako muče sa plasmanom.
Dok se tu stanje ne popravi, prelazak na organsku proizvodnju neće ići željenom dinamikom, smatra Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor. – Mi se ne možemo odlučiti na pribavljanje potrebnih sertifikata, jer i to zahtijeva određena ulaganja. A nama to predstavlja rizik, jer je pitanje da li ćemo mi uspjeti da taj novac povratimo. Sigurno je da ćemo mi, kroz naša udruženja, nastojati da naše proizvode označimo kao zdrave proizvode- naveo je Marjanović, dodavši da je hrana proizvedena ovdje, „klasičnim“ putem, zdravija od iste takve koja dolazi iz Evropske unije.
Z.J.
foto: Giga