Bolesti, poremećaji i bolesna stanja srca i krvnih žila najveća su pošast modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su prvi po redu uzrok smrti u zapadnim zemljama, u više od 50% slučajeva. Republika Srpska nije izuzetak, gdje se oko 50% svih smrtnih slučajeva izravno povezuje s kardiovaskularnim bolestima. One su brojne i raznolike – od arterijske hipertenzije (visok pritisak), srčanih aritmija, do srčanog i moždanog udara, te zatajenja srca, pojašnjava specijalista interne medicine – kardiolog Maja Dragojević – Stojić.
Broj srčanih bolesti je u drastičnom porastu, kako to tumačite? – U posljednje vrijeme svjedoci smo porasta broja kardiovaskularnih oboljenja kako u opštoj populaciji, tako i kod ljudi mlaže životne dobi. Najčešće se radi o povišenom krvnom pritisku, šećernoj bolesti, povišenim masnoćama, poremećajima srčanog ritma. Riježe, ali nažalost su prisutna i teža oboljenja koja su uglavnom posljedica prethodno nabrojanih stanja, a to su srčani udari, moždani udari, maligni poremećaji srčanog ritma. Razlog za to je što se nedovoljno ulaže u prevenciju kardiovaskularnih bolesti, na to upravo potencira savremena kardiologija. Jako je važno smanjiti faktore rizika, spriječiti dalju progresiju bolesti i na taj način smanjiti učestalost i komplikacije kardiovaskularnih oboljenja. Najčešći faktori rizika za kardiovaskularna oboljenja su povišen krvni pritisak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, gojaznost, pušenje, nasljedni faktori, stres, fizička neaktivnost.
Koji je po Vašem mišljenju od svih nabrojanih faktora najpresudniji za nastanak srčane bolesti? – Teško je reći koji je najpresudniji faktor, s obzirom da je obično istovremeno zastupljeno više faktora rizika. Povišen krvni pritisak je sve zastupljeniji kod naših pacijenata kako zbog loših životnih navika, tako i zbog genetskih faktora. Postoji određen broj pacijenata koji uprkos svim preporukama imaju lošije regulisan krvni pritisak uprkos redovnom uzimanju propisane terapije. Važno je odrediti adekvatnu antihipertenzivnu terapiju, koja se uvodi postepeno, uključuje se i veći broj atihipertenzivnih lijekova sve do postizanja ciljnih vrijednosti krvnog pritiska. Takođe, neophodna je kontrola glikemije i povišenih masnoća u krvi. Jako je bitno pridržavanje higijensko-dijetetskog režima ishrane. Važna je zdrava ishrana koja se bazira na voću, povrću, žitaricama, mliječnim proizvodima sa manjim procentom mliječne masti, meso, piletina, riba, jaja i soja protein. Treba jesti što više ribe koja štiti srce i krvne sudove, posebno riba bogata omega 3 masnim kiselinama (svježa tuna, pastrmka, losos, sardina). Smanjiti unos soli, šećera, zasićenih masti (maslac, masno meso, punomasni mliječni proizvodi, slatkiši, grickalice), alkohola. Važna je redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja i savladavanje stresnih situacija.
Kako objašnjavate veliku učestalost pojave srčanih oboljenja kod mlađih ljudi? – Kod mladih ljudi najčešći problemi su loše životne navike, već od samog djetinjstva. Gojaznost, sedentarni način života, unos brze hrane bogate zasićenim mastima, konzumiranje alkohola, nikotina… Veliki uticaj imaju i genetski faktori, ali je mnogo manja šansa za razvoj srčanih oboljenja ukoliko se koriguju loše navike. Često se, posebno mlade žene javljaju na pregled zbog osjećaja aritmije, nespecifične nelagodnosti u prsima, koje su uglavnom benigne, vezane za stres, anksioznost. Incidenca kardiovaskularnih oboljenja kao što su infarkt miokarda, kardio miopatije, maligni poremećaji srčanog ritma, miokardititis, prolapse zaliska je na svu sreću niska u mlađoj populaciji. Svakako je važan zdrav način života, prevencija faktora rizika i samim tim prevencija kardiovaskularnih oboljenja.
Koji su simptomi mogućeg srčanog oboljenja, kada se treba javiti kardiologu? – Najčešći simptomi su bolovi u grudnom košu koji su najčešći sa lijeve strane grudnog koša i iza grudne kosti, potencirani su fizičkim naporom, izlaganjem hladnoći šire se prema vratu, lijevom ramenu, duž lijeve ruke i između lopatica, povremeno su praćeni osjećajem mučnine i preznojavanja. To nam ukazuje na moguće anginozne tegobe. Takođe, važan simptom je osjećaj gušenja, otežanog disanja, nemogućnost ležanja na ravnom, otok nogu. Navedene tegobe mogu da nam ukažu na srčano popuštanje. Kod neregulisanog krvnog pritiska pacijenti navode pojačanu glavoboqu, zujanje u ušima, crvenilo u licu, povremeno krvarenje iz nosa.Takođe se često javljaju aritmija, osjećaj ubrzanog i nepravilnog srčanog rada, ali i usporenog srčanog rada koji može biti praćen nesvjesticama.
Ko su najčešći kandidati za bolesti srca i visokog pritiska? – Najčešći kandidati su dugogodišnji hipertoničari, dijabetičari, pušači, gojazne osobe, osobe izložene stresu i genetski predisponirane osobe. Važno je na vrijeme dijagnostikovati bolest, adekvatno je liječiti i na taj način spriječiti veće komplikacije.
Treba li imati kod kuće u svojoj apoteci neke lijekove za slučaj “ne daj Bože” kada je srce u pitanju? – U kardiologiji je važno redovno uzimanje propisane terapije kako je to preporučeno od strane ljekara, u određeno vrijeme i u adekvatnim dozama uz redovne kontrole krvnog pritiska, srčane frekvence, glikemije. Kod kuće i po potrebi pacijenti mogu uzeti samo “Nitroglicerin lingvalde” ukoliko se jave angiozne tegobe, eventualno mogu sažvakati “Aspirin” u slučaju jakih bolova u prsima i u oba slučaja se javiti odmah u najbližu službu hitne pomoći.
Da li mislite da se redovnom fizičkom aktivnošću može spriječiti nastanak srčane bolesti? – Profesor Bari Frenklin je jednom rekao da je fizička neaktivnost “tihi ubica našeg doba”. Fizička aktivnost je prirodni lijek koji štiti vaše srce od stresa i prekomjernog opterećenja. Aktivan život čini ljude zdravim. Da biste pobošali zdravlje, uvedite aktivne navike u svakodnevni život (pješačite ili vozite bicikl do posla, penjite se uz stepenice, upražnjavajte aktivne hobije sa porodicom i prijateljima). Što ste stariji, fizička aktivnost vam je potrebnija. Redovna fizička aktivnost smanjuje srčana oboljenja, dijabetes tipa 2, visok krvni pritisak, moždani udar, pojavu maligniteta, osteoporozu, gojaznost, depresiju, gubitak pamćenja i demenciju, ukočenost zglobova i slabost mišića, prelome kostiju. Redovna aerobna fizička aktivnost (dva do tri puta nedeljno) smanjuje rizik od nastanka koronarne bolesti, čini vaše srce jačim i efikasnijim.
M.Stegić
foto: Dragan Stojnić Giga