U Prijedoru je danas održana „Živa biblioteka“, kao inovativna metodologija za promovisanje ljudskih prava, ravnopravnosti, mira i tolerancije te borbe protiv rasizma i ksenofobije. „Živa biblioteka“ funkcioniše kao prava biblioteka, a čitaoci mogu da „pozajme“ knjige na određeno vrijeme. „Žive knjige“ su Nataša iz Banjaluke, Fikret iz Prijedora, Nesib iz Zenice, Ivo iz Sarajeva, Meliha iz Kotor Varoša, Milijana iz Bijeljine i Amela iz Tuzle. U razgovoru s posjetiocima „Žive biblioteke“, oni pričaju svoje sudbine i životna iskustva: bilo da je riječ o slijepoj, samohranoj majci koja je i žrtva porodičnog nasilja, čovjeku kojem su u ratu pobijeni brojni članovi porodice, franjevac i mirotvorac, dijete rata, sestra poginulog borca, povratnica i član porodice nestalih.
– Odabrali smo „žive knjige“ koje su žrtve rata. Cilj nam je da mladim ljudima pokažemo tamnu stranu rata, sa jedne strane, a s druge, pošto „knjige“ dolaze iz svih naroda, da vide da i među drugim narodima postoje žrtve rata i da rat nikome nije dobro donio, a sve u cilju razvoja tolerancije i dijaloga – rekao je Aleksandar Žolja, predstavnik Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
Metodologija „Žive biblioteke“ dosad je realizovana u dvadesetak lokalnih zajednica u BiH. Nakon Prijedora, „žive knjige“ putuju do Novog Grada i Krupe.
„Živa biblioteka“ je održana u okviru Projekta „PRO-Budućnost“ Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), koji implementira Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Fondacijom „Mozaik“, „Karitasom BiH“, Forumom građana Tuzle, Helsinškim parlamentom građana Banjaluka i Međureligijskim vijećem u BiH.
D.S.