STANARI JOŠ NE SHVATAJU DA VIŠE NE POSTOJE JAVNI FONDOVI

Vlasnici stanova i poslovnih prostora u stambenim zgradama ni petnaest godina od početka primjene Zakona o etažnim zajednicama još ne shvataju privatnu svojinu, kao ni to da više ne postoje javni fondovi za održavanje i investicije u objektima zajedničkog stanovanja, zaključak je Foruma za bezbjednost zajednice grada Prijedor.
“Pozivamo zajednice koje još nisu registrovane da to učine, a one koje jesu, ali ne funkcionišu, da nađu način da svoj rad usklade sa zakonom”, poručio je zamjenik predsjednika Foruma Draško Đenadija i dodao da je kultura življenja proces koji tek treba dostići.

Mladen Bosančić iz Odsjeka komunalne policije grada Prijedor rekao je prisutnima da je shvatanje privatnog vlasništva nad zajedničkim dijelovima stambenih zgrada selektivno i da ljudi često shvataju prava i obaveze onako kako im odgovara.

“Kada im treba parking, onda shvataju šta je privatno vlasništvo, a kada treba uložiti u popravku krova koji prokišnjava, onda to nije njihov problem, nego samo onog komšije koji živi na posljednjem spratu”, naveo je Bosančić.

On kaže da o odnosu prema privatnoj svojini u stambenim zgradama govore i tržišni pokazatelji, gdje je prosječna cijena metra kvadratog stana 1.000 KM, a kuće upola ili više nego upola manja.

“Kada pitamo ljude zašto je to tako, oni kažu zato što održavanje stana ne plaćaš”, istakao je Bosančić i dodao da su problemi zajednica etažnih vlasnika među najzastupljenijim poslovima i najčešćim intervencijama komunalne policije.

On je naglasio da neregistrovane zajednice jesu problem, ali i da su, nažalost, i one koje jesu, to često samo formalno.

“Najčešće su priče da oni koji ih vode troše novac na nezadovoljavajuće načine. Međutim, kada onim koji prigovraju bude ponuđeno da preuzmu vođenje zajednice, to odbijaju. Neplaćanje naknada za rad zajednica veoma je čest problem. Mi upućujemo vlasnike na njihovu zakonsku obavezu, ali za dugove nadležni sudovi”, pojasnio je Bosančić.

Zoran Inđić iz Policijske uprave Prijedor rekao je da, osim komunalne policije, i redovna policija stalno dobija pritužbe u vezi sa funkcionisanjem zajednica etažnih vlasnika, te da postoje iskustva i sa najpozitivnijim i najnegativnijim primjerima u ovoj oblasti.

“Potrebno je poboljšati komunikaciju između svih subjekata u ovoj oblasti, a u krajnjoj liniji rezultat toga je unapređenje bezbjednosti i sprečavanje raznih incidenata, prekršaja i krivičnih djela”, dodao je Inđić.

Duško Vračar iz gradskog Odsjeka za stambene i imovinsko-pravne poslove kaže da je od 190 zgrada takozvane stare gradnje i njihovih 290 ulaza na području Prijedora registrovano 275 zajednica etažnih vlasnika i da je to zadovoljavajući procenat u odnosu na prosjek u Republici Srpskoj.

“Na zahtjev komunalne policije dostavili smo dopise svim neregistrovanim zajednicama u posljednjih godinu dana i u tim dopisima naveli da su kazne propisane za izbjegavnje osnivanja zajednica etažnih vlasnika od 300 do 3.000 KM”, istakao je Vračar.

Zajednice etažnih vlasnika ne funkcionišu na bazi dobrovoljnosti, već su zakonska obaveza od 2002. godine. Novi zakon u ovoj oblasti, usvojen krajem 2011. godine, štiti vlasnike i u slučajevima kada stanari ne mogu da se dogovore sami, gdje, na zahtjev bilo kojeg stanara, privremenog upravnika zajednice etažnih vlasnika imenuju lokalna vlast ili sud.

izvor: Srna

foto: Arhiva

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zabranjeno je preuzimanje sadržaja bez pismene dozvole!