Kardiovaskualrne bolesti, poslije karijesa predstavljaju najčećšu bolest od koje oboljeva ljudski rod. Po značajnosti i broju smrtnih ishoda ipak se ubjedljivo nalazi na prvom mjestu.
Kao što samo ime kaže, ova bolest obuhvata grupu bolesti koja zahvata srce i krvne sudove čitavog tijela, počevši od glave do perifernih krvnih sudova.
Bolesti srca obuhvataju razne bolesti srčanog mišića, valvularne bolesti, razne vrste aritmije itd. dok se bolesti krvnih sudova manifestuju kroz bolesti mozga, koronarnu bolesti, bolesti aorte i bolesti perifernih arterija.
Sve su na svoj način značajne i specifične ali ja bih izvojio ishemijsku bolest srca kao najčešću i najznačajniju.
Ishemijska bolest srca (IBS) koja se definiše kao opstruktivna koronarna bolest, ili aterosklerotska bolest koronarnih arterija, predstavlja vodeći uzrok umiranja širom svijeta i odgovorna je za oko jednu trećinu svih smrtnih ishoda. Analizom podataka iz savremene literature, poput kliničkih studija, bolničkih registara i izveštaja državnih administracija, ustanovljeno je da od ishemijske bolesti srca u svijetu boluje približno 182 miliona ljudi što čini oko 2,3% svjetske populacije. Približno 9,7 miliona ljudi godišnje umre od ishemijske bolesti srca. U 2019. godini IBS je prestavljala prvi uzrok smrtnih ishoda na svijetu (16% svih smrtnih ishoda) i činila je polovinu smrtnih ishoda od kardiovaskularnih bolesti. Broj oboljelih sa nefatalnim komplikacijama ishemijske bolesti srca je u porastu, sa velikim rizikom razvoja srčane slabosti i narušenog kvaliteta života.
Uzroci su mnogostrtuki, počevši od nezdravih navika kojima su posebno skloni ljudi na ovim prostorima kao što je pušenje, ishrana bogata mastima, nedovoljna fizička aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola, zatim visok krvni pritisak, šećerna bolest, nasleđe, stres itd.
Svi ovi faktori na svoj način doprinose nastanku bolesti a kada se više njih udruži ishod uvijek, u manjoj ili većoj mjeri bude nepovoljan po pacijenta.
Većina ovih navika se u jednom danu mogu iskorijeniti ali ja bih naglasak stavio na promjenu načina razmišljanja i življena. Većina ljudi su pod konstantnim stresom i na to ne mogu djelovati. Ono na šta mogu to je borba sa istim. Svojim pacijentima uvijek savjetujem da pronađu način kako da se sa istim izbore; nekome je to šetnja po prirodi, nekome čitanje, vjera, slušanje muzike ili udaranje u boksersku vreću. Svako na svoj način treba da pronađe izduvni ventil kako se da se oslobodi nagomilanih negativnih misli i stresa.
Misao je jaka energija, ona se ne može izmjeriti mjernim instrumentima ali sigurno postoji i djeluje.
Akutni infarkt miokarda najteža je manifestacija koronarne arterijske bolesti, koja uzrokuje približno oko 9,7 miliona smrtnih slučajeva širom sveta.
Simpomi se manifestuju u nekoliko desetina oblika ali je najčešći u vidu bola i nelagode u grudima, zatim ramenima, nadlakticama. Ukoliko se pojave neki od simptoma koji uznemiravaju pacijenta, savjetujem da se što prije obrati porodičnom ljekaru koji će opet, prema vrsti oboljevanja uputiti pacijenta na pravu adresu.
Kada se nažalost bolest već desi onda se pristupa liječenju koje se zasniva u nekoliko etapa.
Prvo i osnovno se djeluje na promjenu obrasca negativnog ponašanja i iskorijenjivanju štetnih navika. Često svojim pacijentima kažem da se od dana kada dobiju srčani udar smatraju bivšim pušačima. Druga linija odbrane predstavljaju lijekovi koji dokazano pomažu i koji se redovno moraju koristiti. Nažalost, zbog neodgovornog ponašanja prema sopstvenom zdravlju ili pogrešnog informisanja, čest je slučaj da pacijenti samoincijativno prekinu liječenje koje opet neminovno dovodi do drugog neženjenog događaja.
Treća linija odbrane su razne tehnološke inovacije koje nam današnje vrijeme donosi a koje mogu pomoći i otkloniti bolest. Recimo, mi smo u decembru 2022. godine otvorili salu za kateterizaciju srca u prijedorskoj bolnici i na taj način imamo priliku, čast i sreću da pokušamo pomoći pacijentima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće radimo
snimanje krvnih sudova, tj. koronarografiju kada imamo priliku da verifikujemo bolest te nađemo najbolji modalitet liječenja za svakog pacijenta. Za sada radimo dva dana u sedmici ali sve češće, na krilima
želje i entuzijazma, dolazimo i mimo radnog vremena da operišemo pacijente u hitnim situacijama. Do sada je praksa bila da takve pacijente šaljemo u viši referentni centar.
Za kraj želim svim građanima da poželim dobro zdravlje, samosvjest o zdravim navikama i svaku sreću a sreća je opet tumačenje životnih okolnosti.
Zamamtite, ako nekoga volite, nešto radite i nečemu se nadate onda ste srećan čovjek.
Dr Jovica Banović, interventni kardiolog