Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznik poznat kao Sretenje gospodnje. Praznik je uspostavljen u znak sjećanja na dan kad je Bogorodica, 40. dan po rođenju, unijela u hram Isusa da bi ga posvetila Bogu. U hramu ga je na ruke uzeo pravedni starac Simeon, kojem je Bog podario dug život, da bi dočekao taj trenutak. Nakon toga pravedni Simeon se upokojio u 360. godni života, a u narodu je ostao poynat kao Simeon Bogonosac.
Međutim, ovaj praznik je dobio poseban značaj sredinom šestog stopljeća, kada je masovnom molitvom Bogu toga dana, zaustavljeno širenje kuge.
Pored duhovnog, Sretenje za srpski narod ima i veliki istorijski značaj. Naime, 1804. godine, na današnji dan u Orašcu Karađorđe Petrović je podigao Prvi srpski ustanak, što je bio početak borbe za oslobađanje Srbije od turske vlasti. Tridesetak godina kasnije, 1835. godine Kneževina Srbija dobila je prvi ustav, poznat i kao Sretenjski ustav. Zbog ova dva događaja, Republika Srbija današnji praznik obilježava kao Dan državnosti.
Za današnji praznik vezana su i brojna vjerovanja, među kojima je i ono da se danas susreću zima i ljeto i da nastupa ljepše vrijeme. Suprotno tome je vjerovanje ukoliko je sunčan dan, da se može očekivati i nastavak zime. Pored toga, upozoravaju se djevojke da izbjegavaju susrete sa muškarcima, jer će im mladoženja biti nalik na onoga koga prvog sretnu toga dana.
KV
