Grad Prijedor, zahvaljujući iskustvu u radu na rješavanju slučajeva nasilja u porodici i ostvarenoj saradnji subjekata zaštite, nametnuo se kao primjer dobre prakse u ovoj oblasti u Republici Srpskoj i šire, izjavila je Srni rukovodilac Odsjeka za plansko-analitičke i razvojne poslove u prijedorskom Centru za socijalni rad Milena Miodragović.
Ovog mjeseca navršava se 10 godina od potpisivanja Protokola o postupanju s ciljem zaštite i zbrinjavanja žrtava porodičnog nasilja u Prijedoru, koji je obezbijedio multidisciplinarni pristup i formalizovao saradnju između subjekata zaštite.

Centar za socijalni rad pokrenuo je inicijativu za izradu ovog protokola dvije godine prije nego što je 2012. Republika Srpska dobila prvi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, a s namjerom da se uredi oblast zaštite od nasilja u porodici, definišu zadaci i uloga svakog subjekta zaštite, ispoštuju zakonski propisi, te da institucionalni odgovor bude sveobuhvatan, koordinisan i u funkciji najbolje zaštite za žrtvu nasilja.

“Nasilje više ne predstavlja tabu temu, o njemu se više govori, istražuje i zna”, rekla je Miodragovićeva, ocjenjujući rezultate desetogodišnjeg rada ovog tijela.

Osvrćući se na period prije 2010. godine, ona je navela da je do tada manjkalo i razumijevanja same pojave, resursa da se reaguje, te konkretnih mehanizama da se obezbijedi koordinisana reakcija nadležnih institucija.

“Taj period karakterišu i neformalna saradnja i nestandardizovane procedure u postupanju subjekata zaštite, nedovoljna informisanost građana. U institucijama su postojali različiti pristupi rješavanju problema nasilja u porodici i različite metodologije praćenja, evidentiranja i izvještavanja, što je na nivou zajednice otežavalo praćenje pojave i onemogućavalo poređenje podataka i planiranje zajedničkog odgovora na problem”, podsjetila je ona.

Protokol su u decembru 2010. godine potpisali Centar za socijalni rad Prijedor, policija i Dom zdravlja, a 2015. godine pridružili su se i Bolnica “Doktor Mladen Stojanović”, aktivi direktora osnovnih i srednjih škola, kao i Centar “Sunce”.

Multisektorski tim sastaje se svakog mjeseca, a razmjena informacija o svakom pojedinačnom slučaju je od ključnog i višestrukog značaja. Za 10 godina održano je 118 sastanaka, dok ih nije bilo samo proljetos, za vrijeme najrestriktivnijih higijensko-epidemioloških mjera.

“Potpisnici Protokola su u više navrata pokretali inicijativu za međusobnu saradnju, koordinisan i zajednički rad, razmjenu podataka i informacija i sa ostalim važnim subjektima zaštite kao što su tužilaštvo i sud, i vjerujemo da će se saradnja sa njima u najskorije vrijeme i formalizovati”, dodala je Miodragovićeva.

Prema njenim riječima, rezultati desetogodišnje koordinacije jesu evidentni, ali i problemi na čijem se rješavanju još radi.

Ona je rekla da je na prvom mjestu neusaglašenost u kvalifikovanju /krivično djelo, prekršaj, hitnost u postupanju/, nedovoljna uključenost nadležnog odjeljenja Gradske uprave i nevladinog sektora, nepostajanje službenih pravila za izloženost bezbjednosnom riziku službenika koji rade sa počiniocima nasilja u porodici, te azil za hronične duševne bolesnike koji ugrožavaju sebe i bezbjednost zajednice.

“Potrebno je senzibilisati javnost o problemu porodičnog nasilja, ali ne senzacionalistički, nepoštovanjem zaštite ličnih podataka i zloupotrebom žrtve, što, nažalost, nije rijedak slučaj u našim medijima, a neophodno je i dalje graditi svijest društva da nasilje nije privatna stvar pojedinca i porodice, da je odgovornost isključivo na nasilniku, a nikada na žrtvi i da treba raditi i na jačanju kapaciteta za psihosocijalni tretman počinilaca”, dodala je Miodragovićeva.

Agencija UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u BiH sprovodi kampanju “Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno” u okviru globalne kampanje “Šesnaest dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”.

U fokusu ovogodišnje kampanje u BiH je uticaj pandemije na porast nasilja nad ženama i djevojčicama, a ističe se i značaj nesmetanog pristupa uslugama podrške žrtvama nasilja, te doprinos šire zajednice prevenciji nasilja nad ženama u vremenu krize, s posebnim fokusom na medije.

Prijedor je jedna od 11 lokalnih zajednica u BiH koje učestvuju u sprovođenju kampanje.

SRNA