Poljoprivredni proizvođači suočavaju se sa brojnim izazovima. Na geopolitička dešavanja nisu mogli uticati, ali su se morali nositi s posljedicama. Poskupljenja koja su počela prošle godine, nisu prestajala sve do danas, a odnosila su se i na cijene goriva, repromaterijala i mineralnih đubriva. Zbog toga su neki poljoprivrednici odustajali od sjetve, jer, kako kažu, kad sve bace na papir i podvuku crtu, nemaju računicu. Međutim, ratari poput Slavka Švrake, vodili su se mišlju da hljeba mora biti.
“Ove godine ratarska proizvodnja je odrađena u veoma nepovoljnim uslovima i ja se zahvaljujem svim poljoprivrednicima koji su smogli snage da to iznesu i da pripreme određene količine za prehranu stanovništva. Ne smijemo oskudijevati u žitnom hljebu. Cijene mineralnog gnojiva drastično su skočile, pa su bila potrebna neka odricanja da bismo sve to uspjeli”, ističe Švraka.
Ovaj poljoprivrednik iz Jelićke, zadovoljan je stanjem usjeva strnih žita. Pod pšenicom ima tri i po, a pod ječmom hektar površine. U prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, smatraju da bi žetva ječma na području regije trebalo da počne za desetak dana.
“Stanje ječma veoma je dobro, a nadamo se da će tako i ostati. Ukoliko ne bude nekih nepogoda, olujnih vjetrova ili grada, smatram da će proizvođači biti zadovoljni prinosom i kvalitetom”, rekao je Duško Komnenović, viši stručni saradnik u ovom resoru.
Iako nema izraženih pojava bolesti, stručnjaci savjetuju poljoprivrednike da obiđu svoje parcele, jer je posljednjih dana primjetan let leme koja može da nanese štetu strnim žitima, pogotovo pšenici.
“Savjet poljoprivrednim proizvođačima, ukoliko rade fungicidni tretman, da obiđu svoje parcele i vide ima li jedinki odrasle leme, da li ima jaja na listu pšenice i ispiljenih larvi. U tom slučaju trebalo bi da, uz fungicid, primijene i insekticid”, rekao je Komnenović.
On je podsjetio da resorno ministarstvo, kroz Pravilnik o podsticajima, subvencioniše sjemenski materijal kukuruza u visini 20 odsto cijene. Pravo na podsticaj ostvaruju gazdinstva koja su zasijala najmanje hektar površine pod kukuruzom i koja su te površine prijavila u APIF-u. Rok za prijavu je do kraja ovog mjeseca.
D. S.