Sve više energetskih postrojenja u Republic Srpskoj, pogotovo toplana, mazut zamjenjuje bio masom, koja se najčešće dobija od ogrevnog drveta. S obzirom da jedno stablo ekonomsku zrelost postiže tek za tridesetak godina, bez obzira na obnovivost šuma, ti energetski izvori bi uskoro mogli presušiti, a moglo bi se i postaviti pitanje ekonomske opravdanosti korištenja drveta za grijanje u konvencionalnim kotlovskim postrojenjima, u kojima se tek oko 40 posto energetskog potencijala iskorištava, a sve ostalo ostaje neiskorišteno u vidu dima i pepela.
Prijedorska toplana projektovana je za korištenje šumskog otpada, ali ni jedno od preduzeća koje se bavi eksploatacijom šume, nema postrojenja za preradu šumskog otpada, tako da je prisilno orijentisana na drvo. Stručnjaci procjenjuju da bi se trenutnnom količinom šumskog otpada na području regije, prijedorskoj toplani mogao obezbijediti energent za tri godine rada.
Pored boljeg iskorištenja drveta, kao obnovivi izvor bio mase mogla bi biti i proizvodnja energetskog bilja, među kojim je miskanstus, trska koja se u svijetu već dugo koristi, a koja ima skoro duplo veću energetsku vrijednost nego drvo. Sakupljanjem biljnog otpada iz poljoprivrede, koji takođe može poslužiti za loženje, te uzgojem energetskog bilja mogao bi se zaposliti veliki broj kooperanata, ocijenio je Lazo Marčetić, koji je podigao oglednu parcelu miskantusa.
S.M.
foto: Giga