Savjet ministara primilo je k znanju Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje /DEP/ o perspektivama za BiH od 2023. do 2026. godine, prema kojoj se u zemlji može očekivati ekonomski rast s prosječnom stopom od oko tri odsto na godišnjem nivou.
Glavna poluga ovog rasta trebala bi biti domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i u manjoj mjeri investicija, dok će kretanja u okviru industrijske proizvodnje u BiH, pored ekonomskih trendova u okruženju, zavisiti i o provođenju reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta, navedeno je u informaciji.
Pod uslovom realizovanja eksternih i internih pretpostavki, projekcija DEP-a je da bi BiH u periodu 2023. – 2026. godine mogla ostvarivati prosječne godišnje stope rasta fizičkog obima industrijske proizvodnje od 2,2 do 4,8 odsto, saopšteno je iz Savjeta ministara.
U tekućoj godini očekuje se rast broja zaposlenih, ali po nešto sporijoj stopi u odnosu na prethodnu godinu i to 1,6 odsto, dok bi rast prosječne neto plate mogao iznositi oko 11 odsto u odnosu na isti perid prošle godine.
Uz povoljniju poslovnu klimu, kako u BiH tako i u okruženju i zemljama EU, u periodu 2024. – 2026. godine očekuje se povećanje broja zaposlenih za oko 1,7 odsto.
Uzimajući u obzir kretanje cijena energenata i hrane na svjetskom tržištu i projekcije inflacije u EU te stabilne cijene komunalija u BiH, DEP procjenjuje da bi inflacija u BiH u narednoj godini mogla iznositi 3,1 odsto, odnosno 2,2 odsto u 2025. i 1,9 odsto u 2026. godini.
Savjet ministara je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojio Izvještaj o primjeni i učincima odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. decembra prošle godine.
Od stupanja na snagu Zakona o carinskoj tarifi, Savjet ministara donio je 11 odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe.
Roba koje su obuhvaćene ovim odlukama su materijali i sirovine – repromaterijali koje koriste domaći proizvođači u vlastitoj proizvodnji, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnim za proizvodnju gotovih proizvoda, što je osnovni kriterijum za uvrštavanje na popis roba koji se utvrđuje svake godine.
Ovim odlukama je omogućeno povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz područja tekstilne i industrije kože i obuće, hemijske, metalske i elektroindustrije, kao i grafičke, prehrambene, drvoprerađivačke i industrije namještaja.
U Izvještaju se navodi da je primjena odluke polučila mnoge pozitivne učinke u smislu ulaganja, povećanja broja zaposlenih, cjenovne konkurentnosti, povećanja obima proizvodnje i izvoza, te drugih privrednih pokazatelja.
Podaci korisnika odluke pokazuju kako je njena primjena rezultovala s 1.176 novozaposlenih, ulaganja su dostigla iznos od oko 105.557.000 KM, a ostvaren je prihod od najmanje 1.148.583,892 KM.
Rast prihoda firmi iznosio je najmanje 335.424.036,40 KM, a većina je imala rast broja zaposlenih, proizvodnje, prihoda i izvoza.
Osim smanjenja troškova repromaterijala, primjena Odluke je uticala na diverzifikaciju lanaca snabdijevanja i obezbjeđivanja stabilnosti poslovanja uz jednake uslove snabdijevanja iz zemalja s kojima BiH nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.
SRNA