HIPERTENZIJA: Najčešća nezarazna bolest u svijetu (video)

Tihi ubica, tako je među kardiolozima poznat povišen krvni pritisak, a to dovoljno govori koliko je ova bolest opasna. Problem regulacije povišenog pristiska i dalje je veliki problem, pojašnjava dr. Maja Dragojevic Stojić, specijalista interne medicine i kardiolog u prijedorskoj bolnici „Dr Mladen Stojanović“.

 – Još uvijek vrijedi pravilo polovine. To znači da samo polovina pacijenata zna za povišen krvni pristisak, da se od te polovine samo pola liječi, a da od ove polovine samo pola postigne adekvatan rezultat liječenja – kaže dr Dragojević Stojić, dodajući da je jedan od četiri najučestalija faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih oboljenja, češći i značajniji faktor od šećerne bolesti, masnoće u krvi i pušenja.

Ljekari na nivou primarne i sekundarne zdravstvene zaštite kažu da se pacijenti često jave sa već razvijenim komplikacijama. – Oni najčešće kao tegobe navode glavobolje i zujanje u ušima. Mi uradimo osnovne nalaze, a potom ih uputimo na dodatne pretrage, koje podrazumijevaju EKG, ultrazvuk srca, pregled očnog doktora i pregled neurologa. Na osnovu svih tih nalaza možemo da vidimo koliko dugo hipertenzija traje, koji je stepen oboljenja i kako je tretirati – navodi dr Dragojević Stojić.

Savjeti ljekara su jasni, promjene u stilu življenja su neophodne kako za prevenciju povišenog krvnog pritiska, tako i za spriječavanje razvoja komplikacija, kod onih koji su već oboljeli od hipertenzije. – Treba da se pridržavaju higijensko-dijetetskog režima ishrane, da redovno vježbaju i da smanje tjelesnu težinu. Smatra se da treba smanjiti četiri kilograma težine, kako bi se povišen krvni pritisak smanjio za 10 milimetara živinog stuba. Takođe, ne bi trebalo redukovati težinu više od jednog kilograma nedeljno i ne više od tri kilograma mjesečno – poručuje dr Dragojević Stojić.

Potrebno je smanjiti i unos soli u ishrani, budući da podaci govore da ovdašnja populacija koristi duplo više soli od preporučene doze. Takođe, savjet kardiologa je da crveno meso treba jesti samo dva puta nedeljno, piti što manje alkohola, a pušenje bi trebalo potpuno izbaciti. Dr Stojić Dragojević naglašava da je važno da pacijenti ne negiraju značaj hipertenzije, jer takav odnos je gotovo siguran put u teže komplikacije. Prema najnovijoj studiji, objavljenoj u medicinskom časopisu „Lanset“, smatra se da bi se adekvatnom regulacijom hipertenizije do 2020. godine broj kardiovaskularnih događaja mogao umanjiti za 50.000 godišnje.

Današnji datum se kao Svjetski dan borbe protiv hipertenzije,obilježava od 2005. godine, s ciljem podizanja svijesti i edukacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije.

Z.J.

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Zabranjeno je preuzimanje sadržaja bez pismene dozvole!