Usljed komplikovane zakonske procedure oko usvajanјa djece, sve više parova koji ne mogu da se ostvare kao roditelji, odlučuje da postanu hranitelji.
Bila je to lјubav na prvi pogled – ovim riječima Prijedorčanin Rade Čanković opisuje susret s desetogodišnjom djevojčicom iz Doma za djecu i omladinu bez roditelјskog staranja “Rada Vranješević” u Banjaluci, koja je odnedavno postala dio njegove porodice. On i supruga Dijana nisu mogli da imaju djecu, pa su poželјeli da usvoje jedno. Međutim, komplikovana zakonska procedura ih je navela da se odluče za hranitelјstvo.
“Falilo nam je dijete u životu. Raspitivali smo se, jer smo htjeli usvajanje, međutim, procedura je komplikovana, čeka se dugo, pa su nam u Centru za socijalni rad preporučili da pokušamo sa hranitelјstvom. Djevojčica nam se odmah svidjela, a i mi njoj”, rekao je Čanković.
U poslјednje vrijeme, u Prijedoru je prisutan porast hranitelјa koji su primarno bili zainteresovani da budu usvojitelјi, potvrđuju u prijedorskom Centru za socijalni rad. Kako kažu, to su porodice koje su bezuspješno pokušavale da se ostvare kao biološki roditelјi, pa su se odlučili na usvajanje.
“Proces usvojenja je dosta komplikovan, postoje veoma teško dostižni uslovi i prepreke koje su najčešće na strani djeteta. Zbog toga je usvojenje teško dostižno. Pokazalo se da su, u poslјednje vrijeme, upravo parovi koji su želјeli da budu usvojitelјi, bili najčešći novi budući hranitelјi”, rekla je Zora Marjanović-Marić, psiholog u Centru za socijalni rad Prijedor. “Nama je ova kategorija posebno dragocjena zato što su to lјudi koji su autentično motivisani da se brinu o djeci, iz vlastite potrebe da se investiraju u dijete, da pruže sve ono što mu je potrebno”, naglasila je Marjanović-Marićeva.
Hranitelјima pripada i naknada za rad te naknada troškova izdržavanja korisnika, pojašnjavaju u ovoj ustanovi.
“Naknada za rad obračunava se u iznosu 25 odsto od prosječne neto plate, ostvarene u Republici Srpskoj u prethodnoj godini, a naknada za troškove izdržavanja korisnika obračunava se u iznosu od 60 odsto prosječne cijene usluga korisnika smještenog u ustanovu socijalne zaštite čiji je osnivač Vlada RS. U tom slučaju, naknada za izdržavanje troškova korisnika iznosi 510 KM, a za hranitelјe koji su ostvarili taj status 796 KM”, objašnjava socijalna radnica Mira Vukić.
Najveći strah za hranitelјe, potencijalne usvojitelјe, koji, kako kažu u Centru za socijalni rad Prijedor, imaju more lјubavi da poklone djetetu, je šta će se desiti kada se oni emocionalno vežu za njega, a ono bude vraćeno u biološku porodicu.
“Nije ista vjerovatnoća da se to dogodi u svim slučajevima, različito je od slučaja do slučaja i mi, u zavisnosti od djeteta koje je prepoznato i koje u tom momentu treba da se zbrine, o toj temi otvoreno razgovaramo. Negdje postoji manja, a negdje veća šansa da se to dogodi, ali važno je da smo mi, kao organ staratelјstva, uvijek na raspolaganju i potencijalnim i već realizovanim hranitelјima”, istakla je Zora Marjanović-Marić.
Rade Čanković ima i poruku za parove koji se kolebaju da postanu hranitelјi.
“Svaki čovjek ima u sebi plemenitost i humanost, samo što to ne zna pokazati. Kad vidite tu djecu, kada ih pogledate, otopi vam se srce. Drugačije čovjek razmišlјa. Jednostavno, i vi ste sretni kada vidite da je to dijete sretno”, rekao je Čanković.
Prema podacima Centra za socijalni rad, trenutno u Prijedoru imaju 31 hranitelјsku porodicu, u kojima je zbrinuto 37 lica, od čega 24 djece. Iako je, zahvalјujući promotivnim kampanjama, u poslјednje vrijeme taj broj povećan, i dalјe postoji velika potreba za novim hranitelјskim porodicama.
Iz prijedorskog Centra za socijalni rad pozivaju građane da dođu u njihovu ustanovu i informišu se o hranitelјstvu. Ta uloga će ih, kako kažu, oplemeniti, a lјubav i podrška koju pruže kao hranitelјi, višestruko im se vratiti.
Deborah Sovilј
