Korona virus je najznačajnije javnozdravstveno pitanje širom svijeta. Aktuelna zdravstvena kriza primorala je nadležne institucije da uvedu restriktivne  mjere s cilјem prevencije dalјnjeg širenja zaraze korona virusom i očuvanja fizičkog zdravlјa. Međutim, u ovakvoj situaciji ne treba shvatiti olako važnost održavanja mentalnog zdravlјa. Priču o načinima održavanja mentalnog zdravlјa ovaj put nastavlјamo sa psihologom i psihoterapeutom Zoricom  Railić Perić

Kako vidite ovu situaciju vezanu za nagli prekid društvenih, porodičnih i poslovnih kontakata?

– Mjere socijalnog distanciranja otkazale su velike društvene događaje, ali isto tako su i manje grupe i organizacije takođe pokrenule otkazivanje događaja i redovnih aktivnosti. Mjesta okuplјanja lјudi su zatvorena (ugostitelјski objekti, škole, pozorišta, veliki tržni centri…). Mnogi lјudi u ovoj situaciji ne rade ili su prinuđeni da rade od kuće. Sve ono što je nekada bilo uobičajeno i naša svakodnevica, naglo je prestalo i socijalni kontakt se iz tih razloga sveo na minimum.

Šta ostajanje kod kuće znači za većinu lјudi?

– Ostajanje kod kuće nekim lјudima  predstavlјa  izazov i čak ugodnu promjenu. Ovu situaciju vide kao priliku za odmor od napornog posla i obaveza koje su inače imali. Drugima ovo može biti, čak,  dramatičan preokret normalnog dnevnog ritma i načina živlјenja. Mnogima je i sama promjena rutine stresna, a zatim pritisak dodaju odvojenost, restrikcije na kretanje (odabrane ili zadane), boravak uglavnom u zatvorenom. Stoga je socijalna podrška veoma važna. Veoma je važno ostati u kontaktu sa lјudima s kojima smo i prije pandemije imali vezu (porodica, prijatelјi, ali i naše radne kolege ukoliko smozaposleni, djeca sa svojim školskim drugarima…).Određeni period u izolaciji i odsustvo obaveza i kontakata svakako može predstavlјati odmor. Međutim, dešava se da takvo stanje brzo izaziva dosadu, što može dovesti do neraspoloženja, razdražlјivosti pa čak i do nekih oblika agresivnog ponašanja. Smatram da i naš tip ličnosti može pridonijeti načinu na koji se borimo sa izolacijom. Osobe koje su zatvorenije, sklonije svom unutrašnjem svijetu tj. introverti lakše će prihvatiti novu situaciju, jer je to u skladu sa njihovom prirodom. Oni će se okrenuti čitanju, gledanju filmova, zanimacijama koje nužno ne moraju da uklјučuju kontakt sa drugim lјudima. S druge strane, aktivni, otvoreni, druželјubivi će ovo doživjeti kao veliku presiju, jer je to u suprotnosti u odnosu na ono na šta su inače navikli te će tražiti način da u nekoj mjeri zadovolјe svoje potrebe.

Kako objašnjavate važnost potrebe većine lјudi da budu u kontaktu sa drugima?

– Ako posmatramo hijerarhiju lјudskih potreba, u osnovi su fiziološke potrebe. Dakle potreba za hranom, vodom, snom. Ovo znanje nam djelimično može objasniti iz kojih razloga su lјudi “pustošili” trgovine i zbog čega su pojedinci pravili velike zalihe hrane. S druge strane, lјudi su ipak prvenstveno socijalna bića. Jedna od bazičnih lјudskih potreba je potreba za sigurnošću, lјubavlјu i pripadanjem. To se nadovezuje odmah poslije zadovolјenja osnovnih fizioloških potreba. Ljudi od samog rođenja imaju potrebu za ostvarivanjem emocionalnih veza, a to se prvenstveno ostvaruje fizičkim kontaktom, tj. dodirom između bebe i onoga ko vodi računa o njoju, u najviše slučajeva to je majka pa onda i ostali članovi porodice.

U situacijama kada je osoba socijalno izolovana od drugih, tijelo će to tumačiti kao opasnost, tj. kao prijetnju. Nedostatak fizičkog i socijalnog kontakta povećava osjećaj tjeskobe, napetosti i nervoze te smanjuje mogućnost da se što bezbolnije i adekvatnije izborimo sa stresom.

Kako vidite nedostatak socijalnog kontakta na ranom uzrastu?

– Djeci i mladima su naročito potrebni socijalni kontakti, primarno s porodicom, a potom i s vršnjacima, jer se njihov fizički, emocionalni i socijalni razvoj odvija upravo putem interakcija s drugima. Zdrav socijalni razvoj može djetetu doprinijeti u brojnim drugim područjima, uklјučujući jezični i govorni razvoj (nema jezika bez interakcije), izgradnji samopoštovanja, jačanju školskih vještina, rješavanju konflikata, empatiji i dr. Dakle, socijalni dio razvoja nikako se ne može izolovati od cjelovitog razvoja pojedinca. Iz tih razloga je potrebno poticati održavanje kontakata djece i mladih posebno sa vršnjacima. Ako ste u mogućnosti, omogućite im videopozive, jer ćete na taj način bar dijelom zadovolјiti način komunikacije licem u lice.

Ovde moram napomenuti, iako je važno održavanje socijalnih kontakata na tom uzrastu, isto je veoma važno ograničiti vrijeme provedeno pred malim ekranima zbog nekih negativnih poslјedica koje ono može imati ako se konzumira u prevelikim količinama.

Šta je sa našim najstarijim sugrađanima?

– Nadležni svakako upozoravaju da su najrizičnije i najosjetlјivije grupe građana osobe preko 65 godina života. Socijalna podrška starim i iznemoglim licima je veoma važna. Održavajte kontakt sa vašim najstarijim članovima porodice. Dovolјan je jedan kratki telefonski poziv kako se oni ne bi osjećali zapostavlјeno i zaboravlјeno, kako bi dobili informaciju da ih volite, cijenite i da brinete o njima.

Nadležne institucije mole i pozivaju na izolaciju, a mi, s druge strane, imamo zahtjev da se održavaju socijalni kontakti kako bi se to isto naše zdravlјe (mentalno i fizičko) održalo. Kako oba dva zahtjeva dovesti u ravnotežu?

Danas je, na svu sreću, puno lakše održavanje socijalnih kontakata nego što je to bilo ranije. Skoro svako domaćinstvo ima pristup internetu, većina lјudi ima mobilne telefone sa različitim aplikacijama koje omogućavaju čak i viđenje, slanje slika, video snimaka. Razmišlјajmo o održavanju kontakata bez ugrožavanja vlastitog i tuđeg zdravlјa. Interesantno bi bilo razmišlјati sa kakvim bismo se sve problemima susretali da nam se ova situacija desila prije pojave masovnih medija i komunikacije. Ovde je sad interesantan jedan bitan momenat. Prije pojave korona virusa, psiholozi, psihijatri, sociolozi su govorili i upozoravali o štetnosti korištenja društvenih mreža. Istraživanja su pokazala da ona uveliko pridonosi socijalnoj izolaciji, što za sobom vuče druge probleme (emocionalna distanciranost, povučenost, neusvajanje adekvatnih stilova komunikacije, povećavanje agresivnog ponašanja tj. smanjenje praga tolerancije na frustracije). A sada su elektronski mediji jedini način za održavanje socijalnih kontakata. Dakle, imamo situaciju koja mijenja kontekst i pogled na društvene mreže. O čemu se zapravo radi!? Svakako da prekomjerno uživanje u virtualnom svijetu, smanjuje vrijeme i potrebu za ostvarivanjem kontakta jedan na jedan, da smanjuje emocionalnu razmjenu (teško da ćemo putem poruka prenijeti kako se u stvari osjećamo) i smanjiti potrebu i mogućnost za fizičkim kontaktom ili dodirom. Ali ako je to jedini način da ne budemo izolovani od naših bližnjih, onda to svakako treba koristiti do momenta dok se ne stvore drugačiji uslovi. Britanski istraživači i stručnjaci smatraju da će jedna od poslјedica korona virusa biti smanjenje učestalosti direktnog fizičkog kontakta, prvenstveno misle na grlјenje. Ja se toplo nadam da su pogriješili, jer smatram da je grlјenje fizički kontakt koji i te kako predstavlјa značajan oblik emocionalne razmjene te da ćemo na taj način pokazivati našim najbližima koliko su nam zapravo nedostajali.

Da li biste nam dali neke praktične smjernice kada je održavanje socijalnih kontakata u pitanju?

– Budite u kontaktu sa svojim bližnjima, to će vam pomoći da se osjećate manje usamlјeni. S druge strane, smanjićete osjećaj zabrinutosti za njihovo stanje i zdravlјe, na kraju ispunićete vrijeme i uticati na smanjenje osjećaja dosade i neispunjenosti. Planirajte onlajn susrete sa osobama s kojima ste se viđali redovno uživo – to mogu biti onlajn kafe, tematske večeri. Moja rođaka je organizovala karaoka veče i kaže da su se ona i njeni prijatelјi jako dobro zabavili. Kuće su nam sad prepune namirnicima, razmjenjujte recepte, slike ručka koje pravite. To su, u stvari, takozvane grupe podrške. Priklјučite se onlajn grupama za vježbanje ukoliko vas taj način života interesuje.      Razgovarajte sa svojim komšijama preko ograde ili balkona ukoliko ste u mogućnosti. Svakako treba iskoristiti vrijeme povezujući se s lјudima s kojima živimo, s članovima naše porodice. Ovo vrijeme može se iskoristiti za pobolјšanje postojećih odnosa, za praktikovanje  niza aktivnosti koje možemo raditi zajednički – od kuhanja, preko nekih kreativnih aktivnosti, do društvenih igara.

Šta biste nam poručili na kraju?

– Ono što smatram uvijek bitnim za naglasiti jeste odgovorno ponašanje. Slijedite preporuke i zahtjeve nadležnih i odgovornih institucija. Koliko je važno da uspostavite rutinu i red u vašem danu, isto tako je u redu da tu rutinu začinite malim “izletima”. U kontekstu ove naše današnje priče, pronađite neku zanimlјivu onlajn grupu i priklјučite joj se, zabavlјajte se na način na koji to dosad niste radili. To su male zatvorene grupe u kojima se nećete osjećati blesavo i glupo što radite nešto što inače u “stvarnom životu” nikada ne bi.

Psihološko savjetovalište “Psiholuminis” 

PrethodniPoreska uprava RS: omogućeno elektronsko podnošenje svih prijava
SlijedećiBABIĆI DNEVNO PROIZVEDU 4.000 KONZUMNIH JAJA (video)