Savremeni i ubrzani način života donio je i potrebu za brzom proizvodnjom hrane, koja je kao negativnu poslјedicu donijela i nove zagađivače i hrane i okoline. Oni koji imaju vremena, volјe i svijesti o značaju zdravog načina života, pokušavaju da prirodnim putem proizvedu što više hrane za vlastite potrebe. Povećava se broj i onih koji kao dodatak ishrani koriste lјekovito bilјe, ili ga u obliku lјekovitih preparata izlažu na tržištu.
Mogućnosti i naučna dostignuća zvanične medicine napreduju iz godine u godinu i ona postaje sve uspješnija u liječenju mnogih bolesti. Pored medicinskih dostignuća, lјekovito bilјe kroz decenije ostaje nezaobilazno pomoćno i preventivno sredstvo za liječenje i sprječavanje raznih bolesti. Na proplancima Crne Doline Ljilјa Miletović bavi se uzgojem lјekovitog bilјa. Ona kaže da se od toga može živjeti i dodaje da se time ne mogu baviti lјudi koji ne vole prirodu i ne uživaju u njoj. „Može se živjeti od proizvodnje lјekovitog bilјa, isplativo je, ali treba volјeti. Ako ideš striktno na neku zaradu, onda spremi kofer i put Nјemačka“, kategorična je Miletović. Ona pojašnjava koje lјekovito bilјe može da uspijeva na njenoj zemlјi i naglašava da je i bez uzgoja, naše podneblјe bogato samoniklim lјekovitim bilјem. „Ono što moja zemlјa podnosi, što moja zemlјa traži jeste ehineceja, ruzmarin i lavanda. Pošto je kod mene malo pjeskovita zemlјa, moram da biram i da vrsti i kvalitetu zemlјe prilagodim svoje planove. Treba naglasiti da na našem području ima jako puno lјekovitog bilјa koje je samoniklo i koje se može brati i upotrijebiti. Tu su kantarion, hajdučka trava, breza, lipa, glog i mnoge druge bilјke. Mi smo jako bogati lјekovitim bilјem, samo ga treba naći i koristiti, naravno“.
Oni koji ga uzgajajau imaju veliko povjerenje u lјekovito bilјe. Ljilјa Miletović smatra da se u prirodi može naći lijek za svaku bolest. „Ja vjerujem u lјekovito bilјe. Uzećemo kao primjer pse i mačke. Kad se razbole, šta rade? Kopaju zemlјu, kopaju travu, jedu bilјke. Znači, to je osnovno čime se oni hrane kad su bolesni. I u nama je ostao taj životinjski instinkt. Nekad lјudi nisu poznavali doktore i doktori su bili jako skupi i liječili su se prirodnim putem. Liječili su se melemima, bilјkama, čajevima. To jeste dugotrajniji proces, ali puno efikasniji i jednostavniji.“
Ukoliko se na području Bukove Kose, koja je vazdušnom linijom veoma blizu, otvori rudnik mrkog uglјa, Miletović kaže da tu više neće biti proizvodnje lјekovitog bilјa jer će sve biti zagađeno. Ona smatra da bi otvaranje rudnika ugasilo i svakau drugu vrstu polјoprivredne poizvodnje na tom području.
LjEKOVITO BILjE U FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI
I farmaceuti sve više koriste lјekovito bilјe za proizvodnju korisnih preparata. Pored raznih krema i drugih preparata na bilјnoj bazi, tu su i alternativna sredstva koja se preporučuju kao pomoć u liječenju i prevenciji određenih bolesti. “Danas imamo veliki broj preparata na tržištu koji su bilјnog porijekla, prvenstveno čajevi, čajne mješavine, potom određene tinkture. Takođe imamo veliki broj komercijalnih preparata u vidu kapsula i tableta koje u svom sastavu sadrže ekstrakte lјekovitog bilјa. Oni su svi na tržištu kao pomoćno lјekovito sredstvo, odnosno dodatak ishrani i mogu se koristiti za terapiju ili u prevenciji bolesti”, naglašava Žaklina Marković Satara, magistar farmacije specijalista.
Zoran Sovilj
