U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

CRNKOVIĆ: ZBOG RADIOAKTIVNOG OTPADA NA TRGOVSKOJ GORI NESTALO BI STANOVNIŠTVA

Predsjednik Udruženja “Green team” iz Novog Grada Mario Crnković godinama vodi borbu, zajedno sa ostalim aktivistima, protiv najave Hrvatske da će odlagati nuklearni otpad na Trgovskoj gori. Crnković za “Kozarski vjesnik” kaže da je sam način izbora lokacije za skladištenje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj najavio u šta će se to pretvoriti i o kakvom podlom procesu će biti riječ. „Užas u najavi se među lokalnim stanovništvom osjetio već 1999. godine, kada je Hrvatska prepustila politici da donosi odluke umjesto struke, te je u Hrvatskom saboru odbacila lokacije sa bolјim karakteristikama, da bi odabrala Trgovsku goru. Zanimlјivo je da su sve te bolјe lokacije pozicionirane dublјe u teritoriji Hrvatske, krenuvši od Psunja, do Papuka i Moslovačke gore. To je za rezultat dalo ucrtavanje Trgovske gore u planske dokumente, odnosno lokaliteta koji se nalazi uz rijeku Unu, na samoj granici sa Republikom Srpskom i Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o području sa kojeg se pet godina ranije desio masovni egzodus srpskog stanovništva. Međutim, ukoliko napravimo krug na karti, uviđamo da je lokacija okružena sa 70% teritorije Bosne i Hercegovine, gdje živi oko 60% Bošnjaka, preko 30% Srba, dok preostali postotci pripadaju drugim narodima. Sve je to dio mozaika koji izaziva polemike i kontroverze, ipak je riječ o 21. vijeku i članici Evropske unije, gdje su takvi koraci ozbilјan pokazatelј, blago rečeno nepravilnosti, koje ne bi trebale karakterisati nikog, a naročito ne članicu EU“, kaže on.

Crnković smatra da ne treba zaboraviti da je za Hrvatsku najmanji rizik ukoliko opasne otpade izgura na granicu sa nekom od susjednih zemalјa jer se u slučaju akcidenta poslјedice prelivaju preko administrativne granice. „Jednostavna je logika, Hrvatska je ostvarila ekonomske, energetske i druge benefite, a rizike odnosno poslјedice, namjeravaju ‘podijeliti’ sa BiH. Tu je naravno i ekonomski aspekt, iako bi za zemlјu bilo najisplativije da RAO iz Krškog ostane na mjestu nastanka, brojni su pojedinci i pravna lica koja ozbilјno profitiraju od kompletnog procesa. Ukoliko uzmemo u obzir da se preko milion maraka ulaže na godišnjem nivou u aspekte koje možemo vezati za marketing i komunikacije sa javnošću, možemo dobiti sliku o kolikim iznosima se radi kada su u pitanju drugi poslovi”, navodi Crnković. On ističe da prema njegovim saznanjima Trgovska gora nije označena samo za radioaktivne otpade iz Nuklearne elektrane Krško. “Na toj lokaciji namjeravaju skladištiti i čitav niz drugih opasnih otpada sa teritorije čitave Hrvatske, krenuvši od medicinskih otpada, vojnih, otpada iz industrije, itd. Ovaj segment se jako malo pominje u javnosti, a predstavlјa značajnu multiplikaciju prijetnje koja se nadvila nad Krajinom. Jednako tako, kada se priča o Trgovskoj gori, često se gubi osjećaj za prostor, tako da se zaboravlјa da je riječ o kasarni Čerkezovac čiji se ulaz nalazi na 800 metara od rijeke Une, to je 30 kilometara od Patrije u centru Prijedora, 20 kilometara od Bosanske Krupe, 30 kilometara od Cazina, kao što je na kilometar od vodocrpilišta sa kog se Novi Grad snabdijeva vodom”, kaže Crnković. On dodaje da Evropa i sve vodeće zemlјe okreću glavu od ovog problema. “U jednu ruku, ne žele da se zamjeraju Hrvatskoj koja ima osjetno jaču diplomatiju od Bosne i Hercegovine, a sa druge strane diplomatski napori Bosne i Hercegovine su slabi i nedovolјni. Dvije su strane medalјe, u jednu ruku imamo licemjerstvo onih koji nam toliko mnogo pričaju o ekologiji, a u drugu ruku treba biti iskren i zapitati se da li smo mi uradili dovolјno. Ova tema traje preko 20 godina, što samo po sebi daje odgovor da nismo učinili dovolјno. Ušli smo u period kulminacije, gdje je sasvim neizvjesno u kom smjeru ide slučaj. Ukoliko Hrvatska uspije u svojoj namjeri da izgura radioaktivne i druge opasne otpade na granicu, to će biti međunarodni presedan i nova praksa, gdje je legitimno otpade gurati na granice. Bosna i Hercegovine,  zajedno sa građanima i udruženjima građana ima svoje adute, jer je evidentno pravda na našoj strani. Koliko ćemo biti sposobni da se izborimo za pravo na život, ostaje da se vidi. Samo bih želio da budem jasan, sve ovo što se dešava oko Trgovske gore, je zaista ogromna prijetnja za opstanak na ovom području, kako za nas koji sada živimo ovdje, tako i za buduće generacije. Mnogo patnji običnog čovjeka pamte i Kozara i Grmeč, ali ukoliko radioaktivni otpadi završi nadomak rijeke Une, ova regija zaista nema svjetlu budućnost”, kaže Crnković. Ističe da s razlogom vjeruje da se može dobiti ova bitka za opstanak stanovništva. „Udruženje “Green team”, potom druge organizovane grupe građana, kao i građani pojedinačno pravdu će tražiti pred međunarodnim sudovima po sticanju uslova za to, što bi već moglo biti u prvom kvartalu naredne godine, u zavisnosti od dinamike slučaja. To je neupitno. Sigurno će pronaći način da neke od nas sabotiraju, ali sve nas ne mogu ni u teoriji zaustaviti. Koliko će država biti u stanju da uradi, ne znam, ali znam da ćemo u skladu sa zakonom polomiti sve prepreke boreći se za pravo na opstanak. Ne želimo ništa tuđe, samo branimo pravo na život, a izborićemo se za to ovako ili onako”, zaklјučio je Crnković.

Gordana Kaurin

Exit mobile version