Novi Pravilnik o uslovima korišćenja i načinu sakuplјanja ostalih šumskih proizvoda, koji danas stupa na snagu, izazvao je negativne rekacije kod sakupljača , budući da su fizička lica ograničena na jedan kilogram plodova.
Oni koji od sakupljanja šumskih plodova žive novim pravilnikom nisu ni najmanje oduševljeni. Najblaže rečeno. Od toga živi i Dragica Miladinović, prodavac na prijedorskoj tržnici. Plodove joj prodaju svi, od učenika pa do penzionera. Ne krije ogorčenost novim pravilima.
– Kila plodova? Pa jedna žena od kojem kupujem ide u Doboj da bere travu ivu. Koliko njoj treba za voz? I šta, sad može da ubere šaku ive ili trnjine? Ako ne uberete dvadesetak kilograma nema se radi čega ići u šumu. Nije to izađeš iz kuće, to te čeka ispred pa ti ubereš. Ako na ovo budemo ćutali nismo niko i ništa. Ostaje još samo da nam vazduh oporezuju – kaže Dragica.
Sama ova pravila možda i ne bi bila sporna da živimo u normalnim vremenima i normalnoj državi, ali to kod nas nije slučaj, jer mnogi zbog loše ekonsomske situacije sakupljanje šumskih plodova vide kao jedini izvor prihoda, smatra Roman Ostojić, zaljubljenik u prirodu kome je sakupljanje plodova hobi.
– U ovoj situaciji kad imamo toliko ljudi koji žive ispod granice siromaštva, i koji svoje kućne budžete popravljaju prikupljanjem šumskih plodova mislim da je neumjesno donosti ovaj pravilnik. Jer ovim se uglavnom bave ljudi sa sela, koji nisu zaposleni. Ljudi koji nemaju drugih izvora prihoda, a nerijetko su u pitanju i višečlane porodice – navodi Ostojić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pojašnjeno je da je pravilnik usvojen kako bi se uveo red u ovu oblast budući da preduzeća koja se bave prodajom i izvozom ovih proizvoda nisu uvijek plaćala adekvatnu nadoknadu. Prema pravilniku, nadoknada za sakuplјanje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakuplјače iznosi 5% od prodajne cijene sirovine na domaćem tržištu.
Što se tiče fizičkih lica kojima je sakupljanje šumskih polodova izvor prihoda, ona će to i dalje moći da rade, s tim da će ih otkupna preduzeća morati registrovati i dodijeliti im identifikacione kartice, stoji u pravilniku. Ta lica moraće proći i određenu obuku o pravilnom sakupljanju. Njihovu kontrolu vršiće šumari, budući da je preduzeće “Šume Srpske” korisnik šuma i šumskog zemlјišta.
Saša Bursać, direktor Šumskog gazdinstva Prijedor, rekao nam je da smatra da ovaj pravilnik nije uperen protiv stanovništva, već je usmjeren ka firmama koje eksploatišu šumska bogatstva bez adekvatne kontrole.
– Imamo ljude koji vrše nekontrolisan izvoz ostalih šumskih proizvoda iz Republike Srpske. Da li će ove uredbe na neki način njih uspjeti kontrolisati, ja lično ne znam. Ali da se nešto u toj oblasti mora uraditi, to je definitivno – kaže Bursać.
On je dodao da kao čovjek i kao šumar nije za sankcionisanje naroda koji živi na ovim prostorima ukoliko uberu neke šumske plodove.
Z.J.