„Timar i timarski rodovi“ naziv je nedavno objavlјene knjige autora Milorada Bogdanovića. Riječ je o djelu koje nastoji da dokumentuje istoriju timarskog područja, a naročita pažnja posvećena je prezimenima na ovom prostoru.

U ovoj knjizi obuhvaćeno je 18 sela sa područja nekadašnje nahije  Timar, a obrađeno je 497 prezimena. Pored podataka o rodovima i prezimenima, tu je i kraći pregled istorije Timara, te informacije o broju stanovnika i kretanju populacije tokom vremena, što je potkrijeplјeno podacima iz popisa stanovništva od 1851. do danas. Bio je to naporan posao, koji je trajao 12 godina, prije svega, jer nije uvijek lako doći do dokumenata i pisanih tragova, a potom ih na pravi način obraditi. Potrebno je dosta strplјenja, kaže autor.

– Onaj ko voli taj posao, on će siguno i uspjeti. Ko bude imao priliku da pročita ovu knjigu, vidjeće da se spominje preko 600 izvora. To su sve pisani izvori, većinom se radi o knjigama ili radovima objavlјenim u časopisima – napominje Bogdanović.

Tokom istraživanja, nova saznanja su neminovnost, tako da se ispostavilo da vjerovatno nije tačno u narodu uvriježeno mišlјenje da se većina stanovništva na ove prostore doselila iz Hercegovine i Crne Gore, kaže Milorad. Potvrda svega toga su genetska testiranja.

– Imamo 217 testiranih prezimena sa ovog područja, u krugu od nekih 70 km. Kad se rezultati ovih testiranja uporede sa testiranjima koja su vršena na područjima Hercegovine i Crne Gore, vidi se da se rezultati ne podudaraju ni 10 % – navodi Bogdanović.

Ovo je, kaže, potvrđeno i tokom istraživanja na terenu i razgovora sa stanovništvom, a naročito sa starijima koji govore u prilog da je ovo područje u prošlosti bilo gusto naselјeno.

– Dolazi se do situacije da su starija lica dosta manje spominjala da je naše porijeklo iz Hercegovine i Crne Gore. Oni su govorili otprilike „pa ne znamo odakle smo došli, ali znamo da smo tu odavno. Znamo da su tu bili moj prađed, čukunđed, ali odakle smo, to  ne znamo“. Ti stariji lјudi su bili daleko više upućeni o svom porijeklu u odnosu na mlađe generacije – kaže Bogdanović. 

I sam autor je, na osnovu genetskog testiranja, došao do zaklјučka da su njegova ranija ubjeđenja da su Bogdanovići ovdje došli iz prostora oko Lima, potpuno pogrešna. Štaviše, potrvdilo se da sa tim prostorom nemaju nikakvih dodirnih tačaka. U radu nije imao nikakve stručne pomoći, osim rodoslovaca i entuzijasta koji su okuplјeni na veb-stranici poreklo.rs. Uskoro se očekuje promocija druge knjige, u kojoj će biti obuhvaćena 64 prezimena i 7.000 pojedinačnih imena iz sela Jelićka. Na kraju, Bogdanović kaže da je ova knjiga trajni istorijski trag, te da se nada da će ona potaknuti one koji je budu čitali na dalјe istraživanje kako bi se došlo do novih saznanja o istoriji naroda koji živi na ovim prostorima. To je, po njemu, naša obaveza prema precima, ali i potomcima.

Z. J.