Ova godina mogla bi biti rekordna kada je riječ o prinosu kukuruza na području regije, ističu u prijedorskoj Kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi. Za razliku od paradajza i krastavca, kukuruzu su pogodovali vremenski uslovi. Na prijedorskoj regiji kukuruzom je posijano oko 18 hiljada hektara. To je povećanje od 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, a posljedica je apela Vlade Republike Srpske da zbog pandemije virusa korona poljoprivrednici ovom kulturom posiju veće površine.
– Naša procjena je da bi ova godina mogla biti na nivou rekordnih. Za desetak dana, zavisno od temperature koja će vladati u tom periodu, očekuje se početak silaže kukuruza – rekao je Danijel Egić, rukovodilac prijedorske Kancelarije Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Što se tiče drugih kultura, period sa većim padavinama i visokim temperaturama nije pogodovao povrtlarskim usjevima koji se uzgajaju na otvorenom polju. Prije svega se to odnosi na paradajz i krastavce koji iziskuju povećan broj tretmana i više pažnje. Mirko Jokić, viši stručni saradnik za voćarstvo, ističe da je aktuelna faza berbe jabuke, kruške i šljive. Za sedam dana trebalo bi da počne intenzivnija berba jabuke sorte gala. Privodi se kraju berba kruške viljamovke, a zbog proljetnih mrazeva, neki voćari jedva da će imati šljive za branje.
– Ovu sezonu okarakterisao je proljetni mraz koji je značajno umanjio prinose. Prinosi jabuke su umanjeni za nekih 20 – 30 posto, u zasadima kruške oko 50 posto, a najgore je prošla šljiva: čak do 80 posto štete – rekao je Jokić.
Ove godine stanje na terenu je dosta neujednačeno, jer voće je negdje dobro rodilo, a negdje je rod potpuno izostao. To je razlog što ove godine uzgajivači sa dobrim rodom nemaju problema sa plasmanom proizvoda, posebno ako se radi o plodovima prve klase. Na području regije Prijedor nema intenzivnih zasada šljive u velikom broju, a ta kultura i te kako ima svoje mjesto na tržištu.
Preporuke iz Resora su da se zasadi šljive prošire na pravi način, uz poštovanje dobre poljoprivredne prakse kako bi se izbjeglo da šljiva rađa svake dvije godine, nego da prinosi ovog voća budu konstantni.
D.S.