Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora odala je počast dvojici pripadnika JNA, Radi Lukiću i Radovanu Milojici, koji su na današnji dan 1992. godine, ubijeni na Hambarinama. Predstavnici ove organizacije, zajedno sa porodicama poginulih vojnika posjetili su mjesto njihovog stradanja i potom na mjesnom groblju u Marinima, položili cvijeće i zapalili svijeće.

Tog 22. maja 1992. godine vojnici Milojica i Lukić sa još četvoricom kolega krenuli su kući na odmor. Naišli su na punkt na Hambarinama, gdje je na njih pucano bez ikakvog razloga. Tom prilikom ranjeni su Nedeljko Antunović, Milenko Lulić, Siniša Mijatović i Ratko Milojica.

– Nažalost, nakon 28 godina po prvi put smo došli na ovo mjesto, odakle je, mogu da kažem, sve krenulo onako kako ne treba. Postoji jedna stvar koja nas jako boli, da nikad niko, za srpske žrtve u Prijedoru nije odgovarao. Ni za Radenka Đapu, ni za stradale na ovom mjestu, ni za stradale u odbrani grada Prijedora. Zato Srbi odgovaraju, već sam i prestala brojati, koliko godina zatvora su dobili. Boli me što Haški tribunal nije radio kako treba, nažalost ni Sud BiH, ali moram istaći da imam osjećaj da ni naši ljudi nisu bili zainteresovani da se sudi onima, koji su počinili zločine po Prijedoru – rekla je Zdravka Karlica, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora.

Zato su odlučili da progovore o svim tim događajima i prvi put obilježe i stradanje dvojice vojnika na Hambarinama.

– Ovo su bile komšije. Ljudi koji su se poznavali, išli u školu zajedno…To su dva susjedna sela. Ljudi su krenuli svojim kućama. Pripadnici JNA, četiri Srbina i dva Hrvata. I pucano je na njih. Ne znam šta bi tu trebalo još dodati i reći. To je tragedija – rekao je Slaviša Knjeginjić, potpredsjednik ove organizacije.

Iz Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora istakli su da se treći događaj koji će biti obilježen dogodio 30. maja, kada se 1992. godine odigrao napad na Prijedor, te ukazali da je to kulminiralo svim kasnijim događajima koji su se dešavali u ovom gradu.

M.Šodić