29.5 C
Prijedor

Olivera Brdar Mirković, načelnik Odjelјenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu politiku i demografsku politiku VAŽNO KVALITETNO VASPITANJE I STVARANJE BOLJIH USLOVA ZA ŠKOLOVANJE

Grad izdvaja preko 7.500.000 KM za potrebe pronatalitetne politike i pobolјšanja demografske slike, što sigurno nisu mala sredstva i stavlјaju Prijedor u red lokalnih zajednica koje sistemski i odgovorno pristupaju ovom problemu, rekla je za “Kozarski vjesnik” Olivera Brdar Mirković, načelnica Odjelјenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu politiku i demografsku politiku.

Koje mjere Grad primjenjuje u cilјu pobolјšanja demografske slike?

– Grad Prijedor se godinama unazad, kao i druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj, susreće sa problemom nepovolјne demografske slike. Upravo iz tog razloga od 2019. godine aktivno se radi na kreiranju i unapređenju mjera pronatalitetne i demografske politike. Gradska uprava Prijedor kontinuirano istražuje i analizira potrebe i mogućnosti vezano za ovu oblast, gdje je utvrđeno da je, kao i u okruženju, zabilјežen rast mortaliteta u odnosu na natalitet, a što implicira konstantno lošoj demografskoj slici. Trudimo se da iz godine u godinu izdvajamo veća sredstva iz gradskog budžeta, kako bismo bar djelimično pobolјšali i doprinijeli što pozitivnijim rezultatima u oblasti demografske politike. Istaći ću mjere koje su predviđene direktno kroz aktivnosti Odjelјenja za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zaštitu, pronatalitetnu i demografsku politiku, iako pored ovih, postoje i druge aktivnosti kojima se indirektno djeluje sa istim cilјem. Grad pruža jednokratnu podršku roditelјima za svako novorođeno dijete u iznosu od 500, 600 i 700 KM te na godišnjem nivou planira 300.000 KM za ovu namjenu, a izdvaja i sredstva kojima sufinansira boravak djece u JU Dječiji vrtić “Radost”. Ove godine to je 3.054.000 KM, što je 4,26 odsto ukupnog budžeta Grada. Prijedor je jedna od lokalnih zajednica sa najvećim iznosom subvencije za boravak djece u privatnim predškolskim ustanovama od 100 KM po djetetu ili 250.000 KM godišnje. U toku je izgradnja novog objekta Dječijeg vrtića “Radost” na Pećanima koji je ujedno i najveći vrtić u Republici Srpskoj, a kojim će biti obezbijeđeno dodatnih 220 mjesta za boravak najmlađih Prijedorčana. Značajna sredstva izdvajaju se za subvenciju kamatne stope za mlade i mlade bračne parove u iznosu od 80.000 KM. Vrši se dodjela jednokratnih pomoći porodicama sa troje i više djece, koje su u stanju socijalne potrebe. Aktivan je program ponosnih kartica i sufinansiranja udruženja porodica sa četvoro i više djece. Konstantno se radi na pobolјšanju učeničkog i studentskog standarda, što je takođe vid proaktivnog demografskog promišlјanja sa cilјem da se mladi lakše školuju, zaposle i formiraju porodice. Od ove godine u budžetu Grada predviđena su sredstva za nabavku besplatnih udžbenika za sve osnovce od 5. do 9. razreda u iznosu od 610.000 KM, što će svakako biti značajno rasterećenje za kućni budžet roditelјa. Vrši se subvencija đačkog prevoza za učenike srednjih škola itd. Kontinuirano se kroz različite aktivnosti Gradske uprave, odjelјenja, ali i javnih ustanova čiji je osnivač Grad, radi na promociji roditelјstva i porodice te se tako, između ostalog, svake godine održava “Konferencija beba”, “Slavimo prijedorske porodice” i druge slične manifestacije i akcije. Samo kroz navedene aktivnosti, Grad Prijedor izdvaja preko 7.500.000 KM za potrebe pronatalitetne politike i pobolјšanja demografske slike, što sigurno nisu mala sredstva i stavlјaju Prijedor u red lokalnih zajednica koje sistemski i odgovorno pristupaju ovom problemu.

Na koji način Grad Prijedor podržava vaspitanje i obrazovanje od predškolskog do visokog obrazovanja?

-Kada je u pitanju obrazovanje u svim segmentima, od predškolskog do visokoškolskog, potrebno je istaći da smo opredijelјeni da upravo ovu oblast stavimo u fokus interesovanja. Svjesni smo da je pitanje kvalitetnog vaspitanja i obrazovanja mladih te stvaranje bolјih uslova za školovanje,  klјučno za opstanak svakog društva, pa i naše lokalne zajednice. Upravo to nas motiviše da, pored pomenutih mjera, stalno radimo na pobolјšanju učeničkog i studentskog standarda i na stvaranju kvalitetnih materijalno-tehničkih uslova za realizaciju vaspitno-obrazovnog procesa. Grad Prijedor izdvaja 550.000 KM za stipendije učenicima i studentima prvog ciklusa studija. Od prošle godine, nakon deset godina, povećan je iznos stipendije. Stipendiramo učenike i studente koji se ističu postignutim rezultatima u učenju i vladanju, one koji dolaze iz socijalno osjetlјivih porodica, učenike i studente koji se opredijele za deficitarna zanimanja. Grad finansijski podržava takmičenja učenika na svim nivoima predviđenim kalendarom Ministarstva prosvjete i kulture i RPZ. Od ove godine budžetom je planiran Fond za mlade talente kojim se podržavaju rezultati i učešće na različitim kampovima, u naučno-istraživačkim aktivnostima, nagrađuju patenti i postignuća iz različitih oblasti. Što se tiče predškolskog obrazovanja i vaspitanja, primarno se zalažemo za što veći obuhvat djece ovim procesom te stoga i jeste u toku izgradnja novog objekta vrtića, ali i kontinuirano ulaganje u postojeće objekte u svrhu pobolјšanja uslova za rad. Od zamjene stolarije na centralnom vrtiću do drugih manjih ulaganja u smislu nabavke opreme, didaktičkih materijala i slično, trudimo se da se rad sa najmlađom populacijom iz dana u dan unapređuje. Kada je u pitanju osnovnoškolsko i srednje obrazovanje, Grad se može pohvaliti odličnom saradnjom i interakcijom sa školama sa područja Prijedora. Iako su osnovne škole u smislu finansiranja potpuno u nadležnosti resornog ministarstva, u budžetu Grada se redovno planiraju i iznalaze sredstva za pobolјšanje materijalno-tehničkih uslova rada za naše osnovce. Samo u prošloj godini, izvršili smo kompletnu sanaciju stolarije i krova u Područnom odjelјenju OŠ “Jovan Cvijić” u Donjoj Dragotinji, zamijenili staklene fasadne stijenke u OŠ “Desanka Maksimović” u Prijedoru, obnovili stolariju na objektu Područne škole “Dositej Obradović” u Hambarinama i niz drugih manjih projekata interventne prirode. Kroz projekat “Inkluzivne škole, inkluzivne zajednice”, odlukom gradonačelnika, za biblioteke osnovnih škola nabavlјeno je preko 1.200 novih naslova lektira iz Nastavnog plana i programa. U ovoj godini započeće izgradnja fiskulturne sale u Područnom odjelјenju OŠ “Branko Ćopić” u Gomjenici. Obezbijeđena su sredstva za sanaciju stolarije na zajedničkom objektu Mašinske i Elektrotehničke škole. Samo ova dva projekta u predviđenim fazama vrijedna su oko 1.000.000 KM. Pored kapitalnih projekata, trudimo se da prepoznamo potrebe koje se tiču svakodnevnih poteškoća i trudimo se da ih barem ublažimo. Tako je ove godine, na inicijativu Aktiva direktora srednjih škola, obezbijeđeno po 500 KM za 27 maturanata iz socijalno ugroženih porodica za proslavu maturske večeri. U prošloj i ovoj godini planirana je i izvršena nabavka novih instrumenata za Muzičku školu “Savo Balaban”, čime je prvi put nakon više od pedeset godina za učenike ove škole omogućeno da svoj talenat razvijaju i njeguju u bolјim uslovima. Gradonačelnik Prijedora prepoznao je potrebu da se mladi lјudi i njihovi uspjesi nagrađuju i promovišu na dodatne načine. Tako smo, koristeći podatke o studentima stipendistima nadležnog odjelјenja, Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske te Fonda “Dr Milan Jelić”, ove godine izdvojili pet najuspješnijih studenata završne godine redovnih studija i odlukom gradonačelnika nagradili ih sa po 5.000 KM, smatrajući da će ova finansijska pomoć, i uopšte promocija njihovih izvanrednih rezultata, biti svojevrsna podrška u dalјem radu i eventualnom opredjelјenju da se nakon završenih studija vrate u svoj grad.

U kojoj mjeri je upisna politika u srednjim školama usklađena sa potrebama tržišta rada?

– Na to pitanje teško je dati cjelovit odgovor, posebno kada se imaju u vidu sve okolnosti koje utiču na kreiranje i realizacijuupisne politike. Grad Prijedor vodi računa o ovoj problematici i na osnovu razmjene mišlјenja i prikuplјenih podataka daje aktivan doprinos u kreiranju upisne politike na području Prijedora. Tržište rada treba posmatrati na način kakvo ono u stvarnosti i jeste, vrlo promjenlјivo i turbulentno te da sistem obrazovanja i svi njegovi akteri, i uz najbolјu volјu, teško mogu odgovoriti svim zahtjevima koji se pred njega postavlјaju. Evidentno je da privreda najčešće zahtjeve za radnom snagom iskazuje u segmentu zanatskih zanimanja i to u sektoru građevinarstva, ugostitelјstva, obrade metala i drveta, tekstila te različitih uslužnih djelatnosti. Značajno manje iskazana je potreba za obrazovnim profilima iz domena visoke stručne spreme. Interesovanje učenika za upis u trogodišnja zanimanja generalno je dosta manje nego što je iskazano kroz potrebe tržišta rada. Razloge tome moguće je tražiti u mnogim pokazatelјima koji su na ovaj problem uticali godinama unazad, od zakonskog okvira iz oblasti obrazovanja, do kompetencija nastavnog kadra, uslova za realizaciju učeničke prakse, nedostataka u sistemu osnovnoškolskog obrazovanja u smislu nedovolјne profesionalne orijentacije i mnogih drugih faktora. U saradnji sa Aktivom direktora srednjih škola, Razvojnom agencijom “PREDA”, Regionalnim savjetom za obrazovanje kao i svim drugim društvenim partnerima kao što su Unija poslodavaca, Zanatsko-preduzetnička komora, Zavod za zapošlјavanje, Privredna komora itd. pokušavamo kroz zajedničke aktivnosti i prijedloge odrediti strateško opredjelјenje Grada kada je ova problematika u pitanju, a zatim ponuditi i konkretna rješenja kako Ministarstvu prosvjete i kulture RS, tako i svim akterima ovoga procesa.

Kakav je razvoj visokoškolskog obrazovanja kroz Strategiju grada Prijedora?

– U Prijedoru postoje dvije visokoškolske ustanove: Rudarski fakultet i Visoka medicinska škola. Obje ustanove za sada rade u neadekvatnim uslovima, što svakako predstavlјa otežavajuću okolnost. Grad je, kao i u ostalim segmentima vaspitno-obrazovnog procesa, opredijelјen da je ovo oblast života koja zahtijeva posebnu pažnju. Stoga su u ovoj godini u budžetu predviđena sredstva u visini 60.000 KM za sufinansiranje rada Rudarskog fakulteta i troškove smještaja studenata. Izvjesno je da je dugogodišnja inicijativa o osnivanju centra za visoko obrazovanje u Prijedoru sada već u fazi pripreme za donošenje odluke Vlade RS o tome. Osnivanjem ovog centra i izgradnjom smještajnih kapaciteta, kao i ostalih pratećih sadržaja te obezbjeđivanjem bolјih materijalno-tehničkih uslova za rad postojećih visokoškolskih ustanova, smatramo da će značajno doći do unapređenja uslova za razvoj visokoškolskog obrazovanja u našem gradu.

Koje socijalne politike i programe prepoznajete kao klјučne, u smislu zaštite prava osjetlјivih kategorija stanovništva?

– Grad ima izrađenu socijalnu kartu i redovno prati i analizira socijalno stanje stanovnika na području Prijedora. U gradskom budžetu obezbjeđuju se sredstva za obavlјanje djelatnosti socijalne zaštite kako kroz rad ustanova čiji je osnivač Grad, tako i kroz rad organizacionih jedinica Gradske uprave, ustanova koje se bave djelatnošću socijalne zaštite te socijalno-humanitarnih udruženja i pojedinaca koji se takođe bave ovom problematikom. Vjerovatno će tek u narednom periodu kada se pristupi izradi budžeta po principu programskog planiranja, biti mnogo vidlјivije koliko se zapravo kroz različite aktivnosti i programe izdvaja za potrebe socijalne zaštite stanovništva. U ovoj godini kroz gradski budžet po različitim osnovama predviđena su sredstva od preko 9.000.000 KM ili preko 12 odsto od ukupnog budžeta Grada za ostvarivanje različitih prava iz oblasti socijalne zaštite. Činjenica je da se sve više ukazuju potrebe za određenim proširenim pravima iz oblasti socijalne zaštite, gdje mi kao lokalna zajednica takođe pravimo značajan iskorak obezbjeđujući sredstva za personalnu asistenciju i uočavajući potrebu za proširenim pravom pomoći i njege u kući, koji u narednom periodu takođe treba pokušati uspostaviti kao sistemsko rješenje za koje je potrebno obezbijediti finansijske uslove. Teško je u jednom razgovoru obuhvatiti sve segmente,  pogotovo kad govorimo o više oblasti koje su same po sebi specifične i obuhvataju različite kategorije stanovništva i njihove potrebe. Uređivanju i ispravnom trasiranju socijalnih politika značajno će doprinijeti realizacija projekta “Socijalna karta Republike Srpske”, koji će obezbijediti pravedniju podjelu socijalnih prava te doprinijeti tome da ih ostvare oni koji zaista to zaslužuju.

Gordana Kaurin

NAJČITANIJE