Zaobilaženje zakonskih normi, “preskakanje” formalno-pravnih odnosa koje je država utvrdila, te manji troškovi poslodavaca, samo su neki od razloga zbog kojih je rad na crno uvijek aktuelna tema. Raspitali smo se kakvo je stanje, po ovom pitanju, u prijedorskoj regiji.

Posebna pažnja Inspektorata RS u prošloj godini bila je usmjerena na suzbijanje neprijavljenog rada. Prošle godine republički inspektori rada i zaštite na radu izvršili su 5.370 kontrola. – Kada je prijedorska regija u pitanju, izvršeno je 596 kontrola. U 143 slučaja utvrđene su nepravilnosti, te je poslodavcima izrečeno 77 upravnih mjera, gdje su inspektori rješenjem naložili poslodavcima preduzimanje mjera i radnji kako bi se nepravilnosti otklonile, a poslovanje subjekata kontrole uskladilo sa zakonom, dok je zbog počinjenih prekršaja poslodavcima izdato 93 prekršajna naloga u vrijednosti od 181.950 KM. Nadležnim sudovima inspektori su podnijeli četiri prekršajne prijave – rekla je Duška Makivić, portparol Inspektorata RS. 

Kada su u pitanju oblasti radnih odnosa i zapošljavanja utvrđene nepravilnosti najčešće su se odnosile na raspored radnog vremena i vođenje evidencija o dnevnoj prisutnosti radnika na radu odnosno uredno i ažurno vođenje šihterice, kako bi inspektori neometano mogli utvrde da li poslodavac poštuje radno vrijeme, zatim način obračuna i rokove isplate plata i naknada plata, te zaključivanje i sadržaj ugovora o radu.

-U protekloj godini inspektori rada Područnog odjeljenja u Prijedoru su po osnovu ugovora o radu kontrolisali radno-pravni status 814 radnika koje su zatekli u radu kod poslodavaca u vrijeme kontrole, od kojih 44 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu sa poslodavcem i nisu bila prijavljena na obavezne vidove osiguranja. Rad na crno najčešće identifikujemo u oblasti trgovine, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti, dok je u odnosu na prethodne godine evidentirano smanjenje broja radnika na crno u sektoru građevinarstva što možemo direktno vezati za nedostatak kvalifikovane radne snage u ovom sektoru – dodala je ona.

U posmatranom periodu na prijedorskoj regiji dogodilo se osam težih povreda na radu i jedna sa smrtnim ishodom, a kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, šumarstvo i drvna industrija, u kojima posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu. U oblasti zaštite na radu nepravilnosti su se najčešće odnosile na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljenost i obuku radnika za bezbjedan rad, te propuste u pridržavanju i sprovođenju tehničkih normi zaštite na radu.

M.Šodić

PrethodniU prodaji je novi broj “Kozarskog vjesnika”
SlijedećiSNSD ima novu skupštinsku većinu