Polaganjem vijenaca na spomenik palim borcima Kozare i bistu Skendera Kulenovića danas je na Mrakovici nastavljeno obilježavanje jedne od najznačajnih manifestacija s ovih prostora, 48. Književnih susreta na Kozari. Vijence su položili gradonačelnik Milenko Đaković, pjesnik Mile Mutić koji je 1964. godine bio učesnik 1. Književnih susreta na Kozari i pjesnikinja Dragana Kragulj.
Nažalost, epidemiološka situacija zbog virusa korona, kako je ovom prilikom naglasio gradonačelnik Đaković, brojne sadržaje ovogodišnjih Književih susreta prenijela je u virtuelni svijet, koji će ljubitelji ove velike manifestacije moći pogledati između ostalog i putem naše televizije.
Kozara i veliki književnik Skender Kulenović i dalje su nepresušna inspiracija običnim ljudima, ali i velikim književnicima, rekao je Đaković ovim povodom. – Kozara je ovjenčana slavom i herojstvom iz Drugog svjetskog rata, ali i vijencima književosti koji se dugo održavaju na ovoj ponosnoj planini. Kozarom će dugo odzvanjati riječi naših književnika i gromoglasan aplauz naših učenika koji na Kozari uče njenu istoriju, ali u vremenu održavanja Književnih susreta i lijepu riječ – poručio je Đaković.
Dodao je da ni ove godine nisu propustili lijepu tradiciju, da se polaganjem vijenaca na spomenik palim borcima i na bistu književnika Skendera Kulenovića prisjete i jednih i drugih. – To je dio tradicije Susreta, ali i ponosne Kozare. I to je ono što smo mogli uraditi ovdje u Gradu Prijedoru. Ovo je mjesto dostojanstvene tišine i mjesto sjećanja na stradale. I to narodno stradanje nikad se ne može zaboraviti – rekao je Đaković.
Svoje stihove pored Skenderove biste govorili su pjesnici Mile Mutić i Dragana Kragulj. – Čitao sam pjesme iz Knjige “Bajke od Krajine”. Zašto bajke? Pa, poznato je da je u bajci preživjelo sve ono što je lijepo, plemenito i dobro. Zato sam ja odbranu svog zavičaja stavio u bajke, odnosno zavičaj sam stavio u bajke, da bi ga sačuvao od mnogih neprijatelja – rekao je Mutić.
Kozaru i njeno stradanje emotivno doživljava pjesnikinja Dragana Kragulj. Pored Skenderove biste govorila je stihove iz svoje pjesme “Ozarje”. – Iz moje Zbirke soneta koji su forma u kojoj se posljednje vrijeme iskazujem. Na Kozari sam počastvovana što sam učesnik i što sam imala tu privilegiju da zajedno položimo vijence na spomenik palim borcima i našem velikom pjesniku Skenderu Kulenoviću – kaže Dragana.
Dodaje da je na Kozari uvijek tužna. – Ganuta sam i teško mogu da iskažem svoja osjećanja zato što mi je pola familije ovdje i to me uvijek podsjeti na to, da na svim stratištima na kojim se nađem uvijek nađem dio svojih predaka. I to vrlo lično doživljavam. Tužna sam – kaže Dragana. Dodaje “da ima i ta neka energija, pjesnička, koja ide iz Skenderove biste, kao iz živog čovjeka”. – Mislim da nas energija spaja, stihovi uvijek spajaju ljude. Nema veze što smo u različitim vremenima, prostorima, poezija uvijek spaja ljude – poručila je sa Kozare Kraguljeva.
Ovogodišnji Književni susreti održavaju se u znaku dva jubileja, 110 godina od rođenja Skendera Kulenovića i 60 godina od smrti Sretena Stojanovića.
M.Z.