Institut za javno zdravstvo Republike Srpske u saradnji sa predškolskim i školskim ustanovama obilježiće Svjetski dan hrane organizovanjem interaktivnih radionica za roditelje i vaspitno-obrazovne radnike usmjerene na unapređenje nutritivne pismenosti.
Radionice će biti usmjerene i na povećanje znanja u pogledu pravljenja boljih izbora prilikom kupovine hrane/namirnica i izbora ispravnijih tehnika za pripremu i čuvanje, rekla je Srni Dragana Stojisavljević iz Službe za higijenu.
Stojisavljevićeva je navela da će aktivnosti biti usmjerene na rad u lokalnim zajednicama s ciljem povećanja znanja i promjene stavova i praksi u pogledu pružanja usluga u oblasti ishrane i savjetovanja, a poseban akcent biće na povećanju nutritivne i zdravstvene pismenosti svih populacionih grupa.
“Aktivnosti će biti usmjerene i na podizanje svijesti o značaju ograničavanja reklamiranja energetski guste i nutritivno siromašne hrane, standardizaciji ishrane u školama i praćenju primjene standarda i normativa ishrane u predškolskim ustanovama”, rekla je Stojisavljevićeva povodom Svjetskog dana hrane, 16. oktobra.
Ona je navela da su aktivnosti počele u septembru, u susret obilježavanju Svjetskog dana hrane, i da će biti nastavljene tokom ove i naredne godine nizom aktivnosti u više od 30 lokalnih zajednica i u 30 odabranih predškolskih/školskih ustanova kroz implementaciju Programa predškolske ustanove/škole prijatelji pravilne ishrane.
Stojisavljevićeva je istakla da se Svjetski dan hrane u Republici Srpskoj aktivno obilježava od 2005. godine uz podršku Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i drugih institucija i organizacija.
Ove godine obilježava se pod sloganom “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost”.
“Kada kažemo riječ hrana u širem smislu podrazumijevamo raznolikost, budući da ljudsko tijelo za pravilan rast i razvoj i očuvanje zdravlja zahtijeva unos raznovrsnih namirnica iz pet osnovnih grupa”, rekla je Stojisavljevićeva.
Ona je navela da se u širem smislu podrazumjeva i ishrana, budući da pravilna ishrana podrazumijeva unos adekvatne količine hrane prilagođen našim dnevnim energetskim potrebama i potrebama u hranljivim materijama.
“U širem smislu kad kažemo hrana podrazumijevamo i pristupačnost – jednakost i pravičnost u obezbjeđenju lakog pristupa zdravstveno bezbjednoj i nutritivno vrijednoj hrani od njive do trpeze i bezbjednost, što podrazumijeva da hrana kojom se hranimo treba biti zdravstveno bezbjedna”, navela je Stojisavljevićeva.
Ona je dodala da, prema podacima Organizacija za hranu i poljoprivredu /FAO/ i Svjetske zdravstvene organizacije, više od 2,8 milijarde ljudi u svijetu ne može sebi da priušti adekvatnu ishranu.
“S druge strane posmatrano, 2,8 milijardi ljudi na svijetu je zbog toga izloženo riziku za razvoj nekog od oblika pothranjenosti kao što su smanjena tjelesna masa, zaostajanje u rastu, nedostatak mikronutrijenata i gojaznost, koji su danas prisutni u većini zemalja i javljaju se u svim socio-ekonomskim klasama društva”, rekla je Stojisavljevićeva.
Ona je dodala da su razlozi za neadekvatnu ishranu višestruki, te da se među njima najčešće prepoznaju nemogućnost kupovine raznovrsne hrane iz ekonomskih razloga, ograničena dostupnost određene vrste hrane ili uopšte hrane, odabir jeftinije opcije prilikom izbora hrane, pri čemu je to obično energetski gusta i nutritivno siromašna hrana.
FAO svake godine slavi 16. oktobar, dan kada je ova organizacija osnovana 1945. godine. Kolektivno djelovanje u 150 zemalja širom svijeta, na 50 jezika, čini Svjetski dan hrane jednim od najslavnijih dana kalendara UN.
SRNA
Foto Pixabay