Prema procjenama i podacima poslovne zajednice, Republici Srpskoj nedostaje oko deset hiljada radnika. Pored građevinarstva i ugostiteljstva, nedostatak radne snage izražen je i u prerađivačkoj industriji. Nedostatak radne snage preduzeća i kompanije pokušavaju riješiti na razne načine, a sve češće i angažovanjem radnika iz inostranstva. S obzirom da radne dozvole može dobiti samo hiljadu i po stranaca, mnogi privredni subjekti suočeni su sa borbom za opstanak.
Građevinarstvo je djelatnost koja se u zadnje vrijeme najviše suočava sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. U građevinskom preduzeću „Gradinvest“, koje je više od tri decenije prisutno na tržištu, smatraju da je dio problema i u obrazovnom sistemu, koji godinama ne školuje tesare, zidare, molere i druga građevinska zanimanja. „Pokušavamo da obrazujemo radnike unutar svojih firmi. Teško nam to ide iz više razloga. Istaći ću samo jedan, ne možemo stići da napravimo posao i zaradimo za sebe i radnike, a da usput to i obrazujemo. Naravno da dolazimo u problem sa izvršavanjem rokova“, ističe vlasnik „Gradinvesta“ Tomo Prpoš. On dodaje da u građevinarstvu postoji dosta investicija i ulaganja i da se ovaj sektor uz teške muke snalazi i gradi objekte. Po njegovim riječima, problem nedostatka kvalifikovane radne snage u građevinarstvu izmiče kontroli. „Bićemo prinuđeni da vrlo brzo i mi u Prijedoru uvozimo radnu snagu. To nije nimalo jednostavno jer nema izgrađene pravne regulative, a i pitanje je šta ćemo dobiti. Svi treba da se angažujemo, od preduzeća i kompanija do države preko Privredne komore i obrazovnog sistema“, naglašava Prpoš.
U Udruženju poslodavaca Republike Srpske ističu da je nedostatak kvalitetne radne snage prisutan već godinama i da krivica nije samo na jednoj strani već istovremeno kod poslodavaca, države i radnika. U Udruženju kažu da sve više dolazi vrijeme kada bez radne snage iz inostranstva neće biti opstanka. „Pokušavamo te probleme riješavati kroz rast plata i popravljanje uslova rada, ali istovremeno se počelo i sa procesom zapošljavanja strane radne snage. To se nekom može svidjeti ili ne, ali jednostavno, ukoliko hoćemo da spasimo neke poslove od kojih naravno i država ima prihode kroz poreze i doprinose, onda moramo zapošljavati i stranu radnu snagu“, kategoričan je Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca Republike Srpske. Po Trivićevim riječima, radnici iz BiH i Republike Srpske odlaze iz više razloga, među kojima su vodeći lična primanja i politička nesigurnost, što dovodi do odsustva volje i želje da se ostane na ovim prostorima.
OBJEKTE GRADE I NEREGISTROVANE FIRME
Građevinarstvo godinama prati i problem rada na crno. U „Gradinvestu“ smatraju da bi kontrolni organi trebalo ozbiljnije da rješavaju ovaj problem, ali i dodaju da su mnoge firme prisiljene da u poslovnom ambijentu u kojem se nalaze opstanak pokušavaju izvesti i preko neprijavljenih radnika. „Moram istaći da je kontrola rada na crno u građevinarstvu na vrlo niskom nivou. Popriličan broj, bolje reći prisutan je veliki broj neregistrovanih firmi koje izvode građevinske radove, pa čak i u samom centru grada ili okolini, gdje su jako vidljivi, ali začudo niko ne interveniše. To dodatno usložnjava rad u zapošljavanju, a doprinosi i stvaranju nelojalne konkurencije. Naravno da sve to otežava vođenje poslova u ovoj oblasti.Ne želim reći da je krivica samo na drugoj strani ali, pritisnuti svim tim problemima, mi se moramo dovijati na različite načine. I u kompanijama koje su registrovane ima rada na crno, ali su jednosgtavno prisiljene na to“, kaže Prpoš.
VIŠAK RADNIKA U JAVNOM SEKTORU
U Udruženju poslodavaca kažu da u javnom sektoru Republike Srpske ima i do 50 hiljada viška radnika. „Niko ne razmišlja da taj višak zaposli u privatnom sektoru. Nama fali dosta radnika u građevinarstvu, ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji. U privatnom sektoru plate su znatno povećane, u zadnje četiri godine 50 posto. I NJemačka ima problema sa radnom snagom, ne možemo ni mi to izbjeći. U jednom dijelu strani radnici moći će zamijeniti domaću radnu snagu i to u nekim jednostavnijim zanimanjima.U ugostiteljstvu je problem zbog jezika. Primjetno je da strani radnici imaju želju da rade. Ni domaća radna snaga nije neko sjajno rješenje s obzirom da mnogi očekuju platu, a nisu raspoloženi za rad. Ukoliko dođu strane kompanije kao što se najavljuje, povećaće se i nedostatak radne snage“, naglašava Trivić.
Zoran Sovilj