23.8 C
Prijedor

Tanja Tuleković, direktor JU „Spomen-područje Donja Gradina“ PREDANIM RADOM BORIMO SE PROTIV ISTORIJSKOG REVIZIONIZMA

„Istorijski revizionizam je dugo na sceni, ali mi se upravo našim djelima borimo protiv toga. Ove godine obilježava se 79. godina od proboja posljednje jasenovačke grupe logoraša. Sa ove distance možemo reći da smo prikupili značajan fundus materijala koji svjedoči o stradanju civila za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Osim istraživanja, posvećeni smo i radu sa školskim grupama, što je veoma značajno za njegovanje kulture sjećanja“, rekla je za „Kozarski vjesnik“ Tanja Tuleković, direktor „Spomen-područja Donja Gradina“.

“Spomen-područje Donja Gradina” jedna je od ustanova koje čuvaju uspomene  na žrtve ustaškog zločina. Koliko je teško, u današnje vrijeme, i s obzirom na istorijsku distancu, njegovati kulturu sjećanja?

– Javna ustanova „Spomen-područje Donja Gradina“ osnovana je sa ciljem očuvanja trajne uspomene na žrtve ustaškog zločina genocida u Drugom svjetskom ratu na najvećem stratištu jasenovačkog koncentracionog logora u selu Donja Gradina. Radi se o nepokretnom kulturnom dobru od izuzetnog značaja za Republiku Srpsku. Ove godine obilježava se 79. godina od proboja posljednje jasenovačke grupe logoraša, i sa ove distance možemo reći da smo prikupili značajan fundus materijala koji svjedoči o stradanju civila za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, a to govori da predanim i posvećenim radom istorijska distanca ne čini problem. Osim istraživanja, posvećeni smo i radu sa školskim grupama, što je veoma značajno za njegovanje kulture sjećanja i upravo na taj način dobijamo i povratnu informaciju o tome koliko učenici znaju o ovoj temi i koliko su zainteresovani. Moram apostrofirati da mnogi učenici imaju pretke koji su ili stradali u logoru ili su uspjeli da prežive i ta, možemo reći, usmena predanja u njihovoj porodici su značajna za kulturu sjećanja.

Možete li nam iznijeti neke detalje u vezi sa ustaškim zločinima u Donjoj Gradini?

– Dana 22. aprila 1945. godine u Koncentracionom logoru Jasenovac bilo je 1.073 logoraša koji su bili jako psihički i fizički iscrpljeni. Njih 600 odlučilo je da pokušaju pobjeći odnosno da je bolje da u tom bijegu nastradaju od ustaškog metka nego od ustaške kame. Preživjelo ih je samo 90, ali njihova svjedočanstva ostala su zavijek dokaz o uslovima i načinu boravka u najstravičnijem logoru iz Drugog svjetskog rata. Donja Gradina priključena je sistemu Koncentracionog logora Jasenovac početkom 1942. godine, jer je zbog blizine logoru i svog položaja odabrana da bude stratište logora. To znači da su u Donju Gradinu skelom preko rijeke Save prevožene grupe logoraša na likvidaciju. O tome svjedoči 105 masovnih grobnica na devet grobnih polja. Dimenzije ovih grobnica, kao i njihov raspored i položaj, dokaz su da je ustaški zločin genocida sistematski planiran. U Donjoj Gradini nalaze se i ostaci ustaške tvornice sapuna kao i Topola užasa, nijemi spomenici koji svjedoče o zvjerstvima počinjenim nad nedužnim Srbima, Jevrejima i Romima u sistemu Koncentracionog logora Jasenovac.

Topola užasa, nijemi svjedok ustaških zvjerstava

Svjedoci smo pokušaja prekrajanja istorije. Na koji način se tome oduprijeti i da li je teško, nakon toliko vremena, prikupiti materijalnu građu koja svjedoči o stradanju civila u NDH?

– Istorijski revizionizam jeste dugo na sceni, ali mi se upravo našim djelima borimo protiv toga. Dakle, prikupljanjem materijala poput dokumenata, fotografija i predmeta, njihovom obradom i prezentacijom mi popunjavamo, da tako kažem, mozaik stradanja Srba, Jevreja i Roma i dokazujemo brutalnost i razmjere ustaškog zločina genocida u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Upravo zato često podsjećamo putem medija na našu inicijativu za prikupljanje dokumenata, fotografija i predmeta, jer na taj način otimamo od zaborava svaki detalj i svaku žrtvu, a putem fotografija mi žrtvama vraćamo lice.

Da li je virtuelna prezentacija istorijskih sadržaja način da se dopre do mlađih generacija? To je primijenjeno u Muzeju Nacionalnog parka „Kozara“, ali i u „Spomen-području Donja Gradina“. Podsjetite nas o kojoj je izložbi riječ i kakav je odgovor posjetilaca?

– Primjena tehnoloških inovacija u prezentaciji istorijskih činjenica jeste novi način prezentacije i svakako da je primjenljiv i ima svoju upotrebnu vrijednost. Posebno je takav vid prezentacije interesantan mlađoj publici. Kolega Dejan Motl i ja smo 2020. godine priredili multimedijalnu izložbu pod nazivom „Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. godine“ koja je premijerno otvorena u Beogradu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva odbrane Republike Srbije i Ministarstva kulture i  informisanja Republike Srbije te je nakon toga obišla više gradova u Republici Srpskoj i Srbiji. Između ostalih sadržaja, ova izložba je sadržavala i hologramsku projekciju o stradanju pravoslavne porodice Bosanac koja je posebno bila interesantna, ali i edukativna za posjetioce. Pored ove izložbe, na našem sajtu i našem Jutjub kanalu nalaze se sadržaji sličnog tipa koji su svakako edukativnog karaktera.

Šta će za ovo spomen-područje značiti memorijalni muzej koji će, kako je najavljeno, zajednički graditi RS i Srbija? Šta bi trebalo da on sadrži?

– Memorijalni centar je neophodan prije svega kako bismo dobili sadržaje koje danas nemamo, a potrebni su za bolju prezentaciju memorijala. Donja Gradina će na taj način postati regionalni centar za istraživanje ustaškog zločina genocida, što ona svakako jeste. Važna je pažnja koju nam posvećuje i Republika Srbija, jer je ovo ne samo pitanje Republike Srpske već je riječ o nacionalnoj istoriji. Izgradnjom muzeja i pratećih sadržaja upotpunićemo prostor i zaokružiti način prezentacije memorijala.

Na koji način će biti obilježen Dan sjećanja na 700.000 žrtava ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac? Znamo da je centralna manifestacija 12. maja u „Spomen-području Donja Gradina“. 

– Obilježavanje počinje 11. maja kada će u Domu kulture u Kozarskoj Dubici sa početkom u 20.00 časova biti izvedena memorijalna akademija pod nazivom „Tuga koja traje cijeli život“. Scenario smo priredili na osnovu istoimene knjige Dobrile Kukolj, predsjednice Udruženja preživjelih logoraša i njihovih potomaka iz Banja Luke, a izvode je hor „Višnjić“ iz Kozarske Dubice i glumica Maja Kolundžija Zoroe iz Beograda. U nedjelju, 12. maja, u 10.00 časova otvaramo u Izložbenoj sali izložbu najboljih učeničkih radova na temu „Jasenovac“, a nagrade će uručiti ministarka prosvjete i kulture. U 12.00 časova je polaganje vijenaca na grobnom polju „Topole“, a vjerski obredi u 12.30 na grobnom polju „Hrastovi“ nakon čega će biti upriličeno obraćanje zvaničnika.

Deborah Sovilj

NAJČITANIJE