Broj onih koji rade bez zaključenog ugovora o radu u Bosni i Hercegovini je zapanjujuć. pa prema nekim podacima doseže i brojku od 300 000 ljudi. Građani koji su željeli da razgovaraju stava su da rad na crno nije nepoznanica ni u razvijenijim državama, ali da su razmjere ove pojave kod nas zabrinjavajuće. U Inspektoratu Republike Srpske, u okviru kojega djeluje i Inspekcija rada, kažu da intenzivno rade na suzbijanju ovog problema. Njihovi podaci govore da su za prvih šest mjeseci ove godine inspektori u Srpskoj po osnovu ugovora o radu kontrolisali preko 7.600 radnika. Od tog broja njih 307 nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja. Kada je riječ o prijedorskoj regiji, inspektori su kontrolisali 294 radnika, od kojih 56 nije imalo ugovor o radu. Ugostiteljstvo, turizam, trgovina, prerada drveta i uslužne djelatnosti su oblasti u kojima je angažovano najviše radnika koji rade na crno, govori statistika. Propisane kazne za poslodavce koji angažuju neprijavljene radnike kreću se između 5.000 i 20.000 KM. Kako kažu predstavnici Saveza sindikata RS u Prijedoru, rad na crno je goruća tema na koju oni konstantno ukazuju. Naglašavaju da se mora razmišljati o tome kakva će biti budućnost radnika, ali i budućih generacija, ukoliko nema uplata za penzije, zdravstveno osiguranje i ostale obaveze. Tu je i činjenica da rad na crno “pojede“ ogromna novčana sredstva na godišnjem nivou, koja bi se mogla iskoristi Teška ekonomska situacija stvara situaciju da su ljudi zadovoljni činjenicom da posla uopšte ima, pa nerijetko pristaju na to da rade bez ugovora o radu. Iz Inspektorata su apelovali na građane koji rade na crno, da se obrate nadležnim organima kako bi prijavili poslodavce koji angažuju radnike na ovaj način. No, pitanje je koliko će ovaj poziv imati efekta, jer teška egzistencijalna situacija mnoge tjera da čuvaju i one poslove u kojima su im uskraćena mnoga zakonom zagarantovana prava.
Z.J.