Centar za socijalni rad u petak će na trgu  dijeljenjem promo materijala javnost upozoriti na nažalost aktuelnu pojavu,   nasilje nad ženama. Dio je to globalne kampanje „16 dana aktivizma“ koja je počela 25. novembra i traje do 10. decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava.

Bolesti  zavisnosti, alkoholizam  najčešće, poljuljani  partnerski odnosi, problemi s mentalnim zdravljem, te  loša materijalna  situacija samo su neki od okidača za nasilje nad ženama, kaže Marijana Stanić socijalni radnik u Centru za socijalni rad. Dodaje i da je sve ovo dodatno iskomplikovala i pandemija korone. U Prijedoru su  prema podacima Centra  u ovoj godini registrovana 133 slučaja porodičnog i najčešće  nasilja nad ženama.

 – Kad to poredimo s istim periodom u 2019. godini  ne možemo govoriti o porastu prijava ali i broja slučajeva nasilja u porodici, no primijetili smo  te neke uzročnike ili okidače koji su se pojavili u ovom periodu, na početku pandemije virusa. Neki od članova porodice su ostali bez posla što je bio i uzrok krize u domaćinstvu, posebno tamo gdje je već postojala neka tenzija koja je dovela  do pojačanog nasilja u porodici.- smatra Stanićeva.

Nerijetko slučajevi nasilja ostaju u četiri zida, mada u Centru uveliko rade na ohrabrivanju žrtve  da slučaj i prijavi. Zora Marjanović, psiholog u Centru, smatra da problem neprijavljivanja nasilja leži između ostalog u ekonomskoj ugroženosti žrtve,  donekle i nepovjerenju u sistem, potom osjećaju stida i straha od sredine.

-Takođe nasilje ne traje kontinuirano, već postoje periodi kada se nasilnik povlači, kada se kaje, obećava da to više neće ponoviti. Žrtva je sklona da povjeruje da će to tako  i da bude, međutim kad se nasilje ponovi stvori se neki  krug i to može da  traje jako dugo – kaže Marjanovićeva. Žrtvi je,  kako naglašava, od trenutka kada nasilje prijavi, potrebno osigurati sigurno okruženje. 

Fizičko nasilje je najvidljivije, jer direktno ugrožava život, no u tom obruču se događa i emocionalno, ekonomsko, seksualno  zlostavljanje, strah, pa i  izolacija u kojoj nasilnik čak kontroliše i društveni život svoje žrtve. Tu su prijetnje i ucjene, nerijetko i s djecom.

-Svaki od tih oblika nasilja zahtijeva određen oblik zaštite. Važno ih je prepoznati da bi se ciljano moglo djelovati na svaku od tih kategorija nasilja. Posebno osjetljivo i specifično je nasilje u smislu manipulisanja i ucjena vezano za djecu, jer tu Centar za socijalni rad i svi subjekti zaštite imaju posebnu obavezu i dužnost neodložnog djelovanja. Prije svega da se žrtva ohrabri i da joj se zaštite njena roditeljska prava, da se oslobodi  ucjenjivanja da će biti lišena djece, a s druge strane u toj situaciji i djeca su indirektne žrtve nasilja što je jedan poseban oblik rada i zaštite same djece – ističe Marjanovićeva i dodaje da je opšta poruka žrtvama je da ne trpe nasilje nego da traže pomoć i podršku.

M.Z.