Iako grad Prijedor radi na unapređenju sistema zaštite i spašavanja od poplava, nema materijalni kapacitet da se ozbiljnije zaštiti od vremenskih nepogoda, koje su u posljednje vrijeme sve češće, rekao je gradonačelnik, Milenko Đaković. Sistem zaštite i spašavanja od poplava podrazumijeva niz mjera koje se moraju poduzeti, a većina ih je u nadležnosti JU „Vode RS“ i Vlade RS.
-U narednoj sedmici očekujem dolazak predstavnika JU „Vode RS“ kada ćemo razgovarati o ovoj problematici, jer su značajan dio projekata na ovom vodozaštitnom prostoru uradiili i definisali, ali za njihovu realizaciju nisu obezbjeđena sredstva, što nije slučaj u ostalim gradovima u RS. Od ove ustanove i Vlade RS očekujemo obezbjeđivanje značajnih sredstava za riješavanje ovog pitanja. Na tom sastanku ćemo potencirati rješavanje problema za koje smatramo da su veliki, kao što je produbljivanje korita rijeke Sane i rasteretnih kanala na području grada. Sve ćemo naše prijedloge iznijeti i zatražiti hitne mjere – rekao je Đaković. On je dodao da je i Skupština grada Prijedora uputila svoje mišljenje o ovom problemu nadležnim institucijama i resornom ministarstvu.
Republička inspekcija za zaštitu i spašavanje nedavno je utvrdila da se u Prijedoru sistemski i organizovano pristupa sprovođenju mjera zaštite i spašavanja, rekao je Dušan Vranješ, šef Odsjeka civilne zaštite grada Prijedora.
-Kada je u pitanju sektor planiranja zaštite i spašavanja, republička insekcija je konstatovala da su donešeni svi neophodni planovi koji se odnose na ključne profile opasnosti, s obzirom da je nama ključni problem opasnost od poplava, zatim šumski požari, snijeg i snježni nanosi, te zemljotres. Mi to smatramo kao ključne probleme, mada ima još značajno prisutnih opasnosti za koje smo donijeli planove zaštite i spašavanja, te konstatovali nedostake. Za ovu problematiku moramo operativno djelovati i Vlada RS je donijela svoje planove koji su usaglašeni i koordinirani u odnosu na republičke institucije i lokalni nivo – dodao je Vranješ.
Draško Đenadija, stručni saradnik u Odsjeku civilne zaštite osvrnuo se na dosadašnje aktivnosti uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava. -Prijedor je završio pregled svih površina koje su nakon rata bile prijavljene kao minska polja, razminirano je 61.393 metra kvadratna prostora i Prijedor više nema ni jednu registrovanu površinu, što je dobro u odnosu na ostale gradove koji su bili u zoni ratnih dejstava. U toku ove godine otvrivene su 62 pojedinačne lokacije sa pojavom NUS-a i sa njih su otklonjena neeksplodirana sredstva – dodao je Đenadija.
Nešto novo na području grada je uspostavljanje rada Operativno-komunikacionog centra, koji se nalazi u okviru TVJ Prijedor, a koji će raditi 24 časa. Za sada je uveden besplatni telefonski broj 121 i on će služiti do uvođenja jedinstvenog evropskog broja 112.
M.Šodić