Tradicionalnim narodnim zborom na Karanu danas je obilježeno 78 godina od formiranja Karanskog bataljona. Tim povodom položeni su vijenci pred spomen-biste narodnih heroja Žarka Zgonjanina i Ivice Ratka Marušića. Karanski bataljon dao je 15 narodnih heroja i ratovao na području skoro svih bivših jugoslovenskih republika, podsjetio je Veljko Rodić, predsjednik prijedorskog SUBNOR-a.
– Karanski bataljon bio je u sastavu Prvog kozarskog partizanskog odreda i potom dio Prve krajiške brigade. Ratni uspjesi bili su veliki. Sjetimo se samo napada na oklopni voz pun ustaša, koji je izveo partizanski vod, predvođen Ivicom Marušićem Ratkom i komandirom Stevom Raušom. Taj napad je bio djelimično uspješan, ali je dao do znanja neprijateljima da ne mogu tek tako sijati smrt po potkozarskim selima – rekao je Rodić.
Na poziv Gradske organizacije SUBNOR-a, Planinarsko društvo “Klekovača” po četvrti put je organizovalo planinarski marš “Tragom Karanskog partizanskog bataljona”. Tridesetak planinara prešlo je rutu dugu 15 kilometara na relaciji Crna Dolina-Asina straža-Jutrogošta. Među prvima na cilj došli su jedan od najstarijih učesnika, Milan Obradović, i sekretar Društva Marko Sarić.
– Staza nije bila previše naporna. Za mene podnošljiva, bilo je povremeno i hlada. Ovo je četvrti put da SUBNOR poziva planinare. Svaki put sam se odazvao, a jedan sam od najstarijih članova PD “Klekovača”, faktički od formiranja 1953. godine – kaže Obradović.
– Svake godine dolazimo na Karan iz različitog pravca. Ovog puta odlučili smo se za Crnu Dolinu kao startnu tačku. Nije slučajno da smo išli preko Asine straže, jer to je bio značajan lokalitet i artiljerijski položaj iz Drugog svjetskog rata, odakle se vršila priprema za oslobađanje – izjavio je Marko Sarić.
Zboru su prisustvovali poštovaoci Narodnooslobodilačke borbe, članovi SUBNOR-a Prijedora i Kozarske Dubice, Gradske uprave Prijedor, Boračke i Organizacije porodica poginulih i nestalih Prijedora koji su položili vijence u pomen na stradale. Glumica Mirela Predojević govorila je poemu Skendera Kulenovića “Stojanka majka Knežopoljka”.
D. S.