Građani, nažalost, nisu svjesni koliko je važno biti zdravstveno osiguran, ali kada ste bolesni, tada shvatate koliko je to zapravo važno i koliko su zdravstvene usluge skupe. Kada ste osigurani, primjera radi, pregled kod porodičnog doktora ukoliko niste oslobođeni plaćanja participacije plaćate 1,5 KM, a kada niste onda izdvajate 40 KM. Kada je riječ o Filijali FZO RS Prijedor zdravstveno osiguranje trenutno ima oko 88.000 građana od ukupno 95.000 prijavlјenih na osiguranje. Dakle, manje od osam odsto građana od ukupno prijavlјenih trenutno ne mogu da ostvare pravo na zdravstvenu zaštitu zbog neredovne uplate doprinosa, najviše je iz kategorije zaposlenih, izjavio je u intervjuu za „Kozarski vjesnik“ zamjenik direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS za ekonomske i pravne poslove, Aleksandar Sekulić.
Šta FZO RS predlaže osiguranicima koji nemaju pravo na zdravstveno osiguranje zbog dugova, odnosno šta da rade u slučajevima kada su im potrebne usluge zdravstvenog sistema, a moraju da ih plate jer poslodavci nisu izmirili obaveze za osiguranje?
-Svaki radnik kome poslodavac ne uplaćuje doprinose koje je zaradio to može da prijavi nadležnim organima, jer je neplaćanje doprinosa krivično djelo, kao i Poreskoj upravi u čijoj je nadležnosti kontrola i naplata doprinosa. Neplaćanjem doprinosa ne uskraćuju se samo radnici za prava iz zdravstvenog osiguranja, već se dovodi u pitanje kompletan zdravstveni sistem i funkcionisanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj. Gotovo jedini izvor prihoda Fonda su doprinosi, a preko 80% prihoda čine upravo doprinosi od kategorije zaposlenih. Ukoliko se ti doprinosi ne uplaćuju, Fond ne samo da nije u mogućnosti da proširuje prava osiguranika kako bi dodatno unapređivali zdravstvenu zaštitu, već se u pitanje dovodi i očuvanje postojećih prava. Fond je tokom vanredne situacije, više od tri godine, finansirao zdravstvenu zaštitu za sve građane (osigurane i neosigurane) i tokom trajanja vanredne situacije konstatno smo ukazivali na neohodnost redovne uplate doprinosa. Fond nema nijedan drugi izvor finansiranja, a svjedoci smo sve većih potreba osiguranika za dostupnošću savremenih terapija, više medicinskih sredstava i drugo. Postavlјa se pitanje kako Fond i cijeli zdravstveni sistem može da odgovori na sve zahtjeve ukoliko se jedini izvor finansiranja ne plaća redovno? Uplata doprinosa je zakonska obaveza i u interesu je svakog radnika da konstatno provjerava svog poslodavaca, jer je on svoj doprinos svojim radom i zaradio, zbog čega smo, između ostalog, i na internet stranici omogućili brzu provjeru osiguranja kako bi radnik u svakom momentu mogao da zna da li je zdravstveno osiguran ili ne.
Da li FZO RS refundira osiguranicima novac kojim su platili troškove u zdravstvenim ustanovima u slučaju da se uplati dug za zdravstveno osiguranje?
-Zakono o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske precizira u kojim slučajevima se može odobriti refundacija troškova zdravstvene zaštite i to najčešće onda ukoliko se naplati neka usluga koja je dio obaveznog zdravstvenog osiguranja ili ukoliko u bolnicama nema lijeka koji se nalazi na nekoj od lista i slično. Rok za predaju zahtjeva je godinu dana od dana plaćanja zdravstvene usluge ili lijeka. Pravo na refundaciju troškova zdravstvene zaštite imaju osigurana lica za koje se redovno uplaćuju doprinosi, odnosno koji su u datom trenutku imali aktivno zdravstveno osiguranje. Dakle, ukoliko nemate osiguranje zbog neredovne uplate doprinosa, onda ne postoji ni mogućnost refundacije troškova.
Prije nepune dvije godine usvojen je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji je unio novine u zdravstveni sistem. Da li su osiguranici dovolјno upoznati sa svojim pravima iz ovog zakona?
-Misija Fonda zdravstvenog osiguranja RS nije samo da osiguranicima kontinuirano obezbjeđuje kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu. Naša misija je i informisanje osiguranika o pravima iz zdravstvenog osiguranja, jer smo svjesni da će u očima svakog pojedinca zdravstveno osiguranje i imati vrijednost ako znaju koje su im sve mogućnosti ukoliko su zdravstveno osigurani. Podsjećamo da smo se mi, za obilјežavanje 30 godina postojanja naše institucije, umjesto organizovanja svečane akademije, opredijelili da ovaj jubilej posvetimo osiguranicima i promociji prava iz zdravstvenog oisguranja. Još 2011. smo u svim našim filijalama imenovali zaštitnike prava, radnike koji su već radili u našoj instituciji kako bi bili na usluzi osiguranicima i da ne lutaju od vrata do vrata u potrazi za informacijom. Kada je usvojen novi Zakon, Fond je pripremio nove vodiče kroz prava koji su dostupni i na internet stranici, jer želimo da obuhvatimo sve kanale informisanje. Vodiči su promovisani i u tradicionalnim medijima, ali i na društvenim mrežama. Digitalana komunikacija je u današnjem vremenu neminovnost. Trudimo se da idemo u korak sa vremenom i da komuniciranje i informisanost ne prepustimo stihiji, nego je to naš način da osiguranicima pokažemo da smo partneri u razvoju zdravstvenog osiguranja.
Ovim Zakonom uvedene su novine koje se odnose na djecu i trudnice. Za ove dvije kategorije takođe mora biti redovno uplaćivano osiguranje. Da li je moguće izmijeniti zakon u dijelu koji se odnosi na ove dvije kategorije?
-Kada je riječ o Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju jako je važno da naglasimo da je Republika Srpska nakon pune 23 godine dobila novi zakon koji u značajnoj mjeri povećava prava iz zdravstvenog osiguranja. Primjera radi, ovim zakonom, plata za vrijeme tručničkog bolovanja se isplaćuje 100 odsto, što ranije nije bio slučaj. Isto tako, roditelјima djece koji boluju od malignih bolesti kao i osiguranicima koji boluju od malignih bolesti plata za vrijeme bolovanja se islaćuje u punom iznosu. Djeca su prije ovog novog zakona samo do 15 godine bili oslobođeni plaćanja participacije, sada je to predviđeno do 18 godine i mnoge druge stvari kojima se značajno povećavaju prava osiguranih lica. Isto tako, zakon je definisao, a tako je i oduvijek bilo da je prvi korak da biste bili dio zdravstvenog osiguranja prijava na zdravstveno osiguranje, dok je uslov korišćenja zdravstvene zaštite – redovna uplata doprinosa. Zakon je jasno definisao ko koju kategoriju građana prijavlјuje na zdravstveno osiguranje, a Zakonom o doprinosima precizno je navedeno ko je i dužan da za koju kategriju građana uplaćuje doprinose. Tako da je i jasno ko je i odgovoran u slučaju neredovne uplate doprinosa. Npr. građani koji ne rade i nemaju primanja, mogu da se na zdravstveno osiguranje prijave kao lica bez prihoda, djeca čiji su roditelјi nezaposleni mogu da se prijave po osnovu godina života, trudnice koje nisu zaposlene i čiji supružnici (ili vanbračni partneri) nisu zaposleni mogu da se prijave po osnovu trudnoće, obolјeli od malignih bolesti i drugih teških obolјenja, ako nisu zaposleni i nemaju drugi osnov, mogu da se prijave po osnovu obolјenja, lica starija od 65 godina, ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja, mogu da se prijave po osnovu svojih godina. Prema tome, Zakon upravo štiti najugroženije kategorije građana i sredstva za finansiranje njihove zdravstvene zaštite se obezbjeđuju u budžetu Republike. Dakle, i trudnice i djeca i stara lica mogu da se prijave na osiguranje po osnovu svog stanja, odnosno godina života, ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja. Trudnica koja je zaposlena je pored svoje plate zaradila i doprinose i poslodavac je dužan da taj doprinos u njeno ime i plaća. Eventualne izmjene zakona nisu u nadležnosti naše institucije.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prošlog mjeseca je imao Javni poziv za kandidate za doktora medicine u timu porodične medicine, doktora medicine specijaliste pedijatrije i doktora medicine specijaliste ginekologije i akušerstva na primarnom nivou zdravstvene zaštite za 2025. godinu. Možete li objasniti u kakvoj je vezi ovaj poziv sa periodom izbora doktora porodične medicine, ginekologa i pedijatra?
-Fond zdravstvenog osiguranja RS kontinuirano nastoji da pojednostavlјuje procedure i omogućava dostupniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu. Tako je i kada je riječ i o ovom segmentu, jer smo novim Pravilnikom o postupku ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Republici Srpskoj koji je nedavno počeo da se primjenjuje htjeli upravo da ubrzamo neke procedure kako bi postali još efikasniji prilikom ugovaranja zdravstvene zaštite osiguranim licima sa zdravstvenim ustanovama. Tako smo smanjili period promjene porodičnog doktora, pedijatra i ginekologa od 1. septembra pa do kraja oktobra, kako bi već u novembru imali egzaktne podatke o broju registrovanih osiguranih lica. To nam je jako važno, jer ćemo na osnovu tih podataka, moći efikasnije kreirati finansijski dio ugovora sa zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa, jer se primarna zdravstvena zaštita i ugovora na osnovu broja registrovnih lica. Što znači da ćemo moći u novembru imati precizne podatke koliko je osiguranika u timovima porodične medicine, što će svakako ubrzati potpisivanje ugovora za narednu godinu sa zdravstvenim ustanovama. Napominjemo da je procedura promjene ovih lјekara i dalјe ostala ista, riječ je o periodu kada se na jednostavan način mogu promijeniti ovi lјekari – nije potrebno navoditi razlog. Jako je važno da naglasimo da se kod novoizbranog lјekara može odlaziti početkom naredne godine, izuzetak su samo oni slučajevi ukoliko su se osiguranici opredijelili za doktora koji radi u istoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je bio i prethodni lјekar. Tada se može odmah odlaziti kod novog doktora na pregled.
Koliko je prošle godine bilo porodičnih lјekara, ginekologa i pedijatara u Republici Srpskoj koji su zadovolјili uslove ovog poziva?
-Prošle godine na osvnovu javnog poziva ukupno je verifikovano 693 lјekara porodične medicine, 108 pedijatara i 84 lјekara specijalista ginekologa na primarnom nivou.
Imate li podatke koliko je bilo pedijatara i ginekologa prošle godine u Opštoj bolnici „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor, koliko pedijatara, ginekologa i porodičnih lјekara u Domu zdravlјa Prijedor?
-Kada je riječ o registraciji kod porodičnog doktora, pedijatra i ginekologa, osiguranici mogu birati ove lјekare i direktno odlaziti kod njih na preglede ukoliko je riječ o zdravstvenim ustanovama primarnog nivoa (domovi zdravlјa, privatne zdravstvene ustanove primarnog nivoa koje imaju ugovor sa FZO RS). Bolnice su sekundarni nivo zdravstvene zaštite i osiguranici se upućuju u bolnicu onda kada to procijeni ginenekolog, porodični doktor ili pedijatar sa primarnog nivoa, odnosno kada je potreban složeniji vid zdravstvene zaštite koji se i pruža u bolnicama. Dakle na ovaj javni poziv se mogu javiti samo zdravstvene ustanove primarnog nivoa. Konkretno, kada je riječ o Filijali FZO RS Prijedor ukupno je verifikano 74 lјekara porodične medicine i 26 iz oblasti pedijatrije i ginekologije.
Koliko je osiguranika na području Prijedora prošle godine promijenilo lјekare u redovnom periodu predviđenom za promjenu?
-Ono što smo primijetili tokom svih ovih godina jeste da se građani ukoliko žele da promijene pomenute lјekare odlučuju da to učine baš u periodu koji je za to i predviđen i kada je procedura mnogo jednostavnija – nije potrebno navoditi razlog. Primjera radi, samo u Prijedoru u redovnom periodu prošle godine porodičnog doktora promijenilo je oko 2.000 osiguranika, pedijatra 130, a ginekologa 230 osiguranih lica. Mi uvijek pozivamo osiguranike ukoliko žele da iz bilo kog razloga promijene lјekare, najbolјe je da to učine u takozvanom redovnom periodu, a iz ovih podataka se i može zaklјučiti da građani to i čine.
U kojim slučajevima osiguranici mogu tražiti promjenu lјekara mimo redovnog perioda promjene?
-Naši akti su predvidjeli mogućnost da građani mogu da promijene porodičnog doktora, pedijatra i ginekologa i mimo takozvanog redovnog perioda, ali samo u određenim okolnostima, odnosno neophodno je navesti opravdan razlog, poput, promjene mjesta prebivališta, odsustva izabranog doktora u dužem periodu, narušenih odnosa na relaciji pacijent – lјekar i sl. To je i predviđeno u izuzetnim situacijama koje se ne mogu unaprijed i planirati. Međutim, procedura jeste komplikovanija, iz razloga što Fond početkom svake godine ugovara primarnu zdravstvenu zaštitu sa domovima zdravlјa upravo na osnovu broja registrovanih osiguranika u jednom domu zdravlјa i od toga zavisi i koliko će koji dom zdravlјa dobiti sredstava od Fonda. Zato uvijek sugerišemo osiguranicima da ukoliko imaju namjeru ili želјu da promjene pomenute lјekare najbolјe je da to učine u redovnog periodu kada nije potrebno navoditi razlog. Na ovaj način će olakšati sebi, ali i nama, jer ćemo već pred kraj godine imati jasne podatke koliko je osiguranika u svakom timu porodične medicine u RS.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske kontinuirano na listu lijekova koji se izdaju na recept uvrštava nove lijekove. Koliko je novih lijekova u ovoj godini koje osiguranici mogu uzeti na recept i da li će tokom ove godine biti uvršteno još lijekova na listu?
-To je kontinuirana praksa FZO RS da u skladu sa finansijskim mogućnostima proširuje sve liste lijekova, uklјučujući i onu koja se odnosi na lijekove na recept. Tako je početkom ove godine proširena ova lista, a takođe, i od 1. jula je na recept dostupno još šest novih lijekova. Naš cilј je da prilikom uvrštavanja novih lijekova sagledamo sve potrebe i analiziramo učinkovitost eventualnog uvođenja novih lijekova na listu. Posebno nas ohrabruju ocjene lјekara koji su pozdravili listu lijekova FZO RS koja se izdaje na recept navodeći da je izbor lijekova koji se nalaze na ovoj listi u proteklih deset godina u značajnoj mjeri unaprijedio kvalitet života obolјelih. To samo pokazuje da stručna komisija FZO prati razvoj savremene medicine i farmacije i nastoji da listu kreira u skladu sa stvarnim potrebama i realnim finansijskim mogućnostima. Teško je postići balans između potreba i finansija, ali je naš cilј da građani što manje izdvajaju novca za lijekove, a to možemo postići kontinuiranim uvrštavanjem novih lijekova na listu. Međutim, uslov svih naših cilјeva je redovna uplata doprinosa, a Fond se već godinama bori i za dodatne izvore finansiranja od akciza na duvan i alkohol ili pet odsto od premije od autoodgovornosti koji bi dugoročno doprinijeli još bolјoj finansijskoj stabilizaciji zdravstvenog sistema i omogućili bi i efikasniji odgovor Fonda na mnoge potrebe. Dodatne izvore finansiranja imaju i Hrvatska i Slovenije, a smatramo da je naša borba za obezbjeđenje dodatnih sredstava krajnje logična i opravdana, jer znamo da su cigarete i alkohol faktori rizika za mnoge bolesti koje se i sada liječe iz redovnih prihoda.
Da li sada IZIS funkcioniše bez problema nakon hakerskog napada? Može li se dogoditi opet sličan problem ili je sistem bolјe zaštićen od sličnih napada? -Svjedoci ste da je početkom ove godine Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) bio meta visokosofisticiranog hakerskog napada, a RS nažalost nije izuzetak kada su u pitanju hakerski napadi. To se desilo i u Hrvatskoj koja nam je relativno blizu, a i u mnogo većim zemlјama poput Velike Britanije, Švajcarske i slično. Što samo pokazuje da su i veći sistemi bili meta hakerskih napada, iako se o bezbjednosnom aspektu sistema posebno vodilo računa kako kod nas, tako vjerujemo i u drugim zemlјama. Tako da razlog hakerskog napada nije bio to što sistem nije bio zaštićen, jer i mnogi svjetski stručnjaci iz oblasti sajber bezbjednosti kažu da i u idealnim uslovima, niko ne može da garantuje da se to neće desiti. Međutim, najvažnije od svega je da je Fond, nakon hakerskog napada učinio sve da se IZIS oporavi i da ponovo funkcioniše, a u saradnji sa Agencijom za informaciono-komunikacione tehnologije kreirali smo i nove smjernice za unapređenje zaštite IZIS-a, upravo kako bi sistem dodatno unaprijedili i pojačali mjere politike bezbjednosti i u zdravstvenim ustanovama. S obzirom na to da je zaštita osjetlјivih zdravstvenih informacija i ličnih podataka pacijenata naš primarni cilј, svim zdravstvenim ustanovama koje koriste aplikacije IZIS u proteklom periodu su dostavlјene nove mjere politike bezbjednosti IZIS-a, sa detalјnim pojašnjenjima, kako bi se dodatno unaprijedila i pojačala politika bezbjednosti. Iako je hakerski napad bio veliki udar na naš zdravstveni sistem, on je slobodno možemo da kažemo uozbilјio i pristup samih zdravstvenih ustanova prema IZIS-u, jer su nakon pada sistema, posebno uvidjeli važnost postojanja IZIS-a u zdravstvu i koliko je važno da sve podatke o pacijentu imamo na jednom mjestu u elektronskom zdravstvenom kartonu. Vjerujemo i da će IZIS dugoročno doprinijeti upravo težnji i samih doktora da im u fokusu bude pacijent, a ne papiri i administracija.
Bojana Majstorović