Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Svetog Nikolu Čudotvorca – Nikoljdan, u pomen na dan kada je ovaj svetac okončao ovozemaljski život 343. godine Nove ere. Hram Svete Trojice danas je bio prepun vjernika, a mališani su obradovani nikoljdanskim paketićima. Čudotvorac, zaštitnik pomoraca i sromašnih jedan je od najvoljenijih srpskih svetaca. Smatra se da pola Srba slavi Nikoljdan, dok ona druga polovina ide na slavu.
“Velika je porodica hvala Bogu. Ima nas mnogo.Trenutno smo svi zajedno u kući u Prijedoru. Zajedno slavimo tata, baka, ja i naša porodica iz Srbije. Uvijek se trudimo da to bude pristojno, u najužem krugu porodice, ali kao što sam rekla, stvarno nas ima mnogo i tu je uvijek puna trpeza, posna je slava i uvijek provedemo lijepo vrijeme u krugu porodice .Volim svoju slavu, volim kad smo svi zajedno i kada se okupimo jer stvarno nema ljepšeg osjećaja od toga”, kaže naša sugrađanka iz Prijedora.
Obilježavanje Nikoljdana u crkvi Svete Trojice počelo je sinoć bogosluženjem a nastavljeno jutros svetom liturgijom.
“Danas obilježavamo velikog svetitelja čudotvorca Milikijskog Nikolaja kojega zaista mnogo naroda slavi.Oni koji ne slave idu danas na slavu svojim prijateljima i rodbini i na taj način počevši prije svega sinoćnjim bogosluženjem kada počinjemo obilježavanje svetitelja, a današnjom svetom liturgijom kao najvažnijim bogosluženjima, kao zajednicom svih krštenih onda svakako u domovima onih koji proslavljaju danas ćemo obilježiti ovaj veliki dan i velikog svetitelja Nikolaja”, ističe protonamjesnik Dragan Hrvaćanin.
Sveti Nikolaj je po riječima protonamjesnika Hrvaćanina ostavio i nama amanet da danas darujemo druge, a danas su u hramu Svete Trojice uprao darivana djeca. Nikoljdan je u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, a postoje i pravila koja crkva nalaže i kojih se treba pridržavati.
“Kada obilježavamo Nikoljdan kao svoju krsnu slavu, ono što je najvažnije je da je ovo vrijeme posta i da trpeza treba da bude posna. Druga stvar jeste da se slavsko žito i kolač donose u crkvu da se osvešta, gdje se sveštenik moli za zdravlje ukućana koji proslavljaju Svetog Nikolu. Isto tako, spominju se i za pokoj duše oni koji su nekada obilježavali i koji su predali u nasljedstvo slavu svojim potomcima. Svakako, najvažniji dio molitve jeste zdravlje onih koji proslavljaju Svetog Nikolaja.Tako da slavsko žito, slavski kolač i svijeća su osnovne stvari koje svaki domaćin treba da ima u vidu”, kaže protonamjesnik Hrvaćanin.
Sveti Nikola je i esnafska slava. On je zaštitnik lađara, splavara, ribara i vodeničara. Baš zato mornari na ovaj dan ne isplovljavaju, pa se još zove i “vodena slava“. Vjeruje se da bi na ovaj dan trebalo odložiti sva planirana putovanja. Kako je životni ideal Svetog Nikole bilo pomaganje siromašnima i deci, običaj je da se i na ovaj dan pomaže mlađim naraštajima, pa je zato običaj da se djeci darivaju orasi, lješnici, jabuke i slatkiši stavljanjem u cipelu pokraj kreveta ili na prozore.
Gordana Kaurin