U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

(VIDEO) GRAĐANI U HLADNJAČI SVE VIŠE PRAVE DOMAĆI SOK

Puštanjem u rad hladnjače u Omarskoj prije dvije godine, prijedorskim voćarima omogućeno je da izbjegnu razna uslovljavanja i skladištenjem voća u adekvatnim uslovima kalkulišu kada je najpovoljniji trenutak za prodaju i ostvarivanje dobiti. Pored skladišnog prostora, hladnjača ima i liniju za preradu voća, a u Poljoprivrednoj zadruzi “Kooperativa”, koja je dobila hladnjaču na upravljanje, ističu da je sve više i građana koji donose svoje voće za preradu u sokove. “Sve više su ljudi zainteresovani, ove godine smo imali baš dosta posla što se tiče proizvodnje domaćih voćnih sokova. Skoro svako seosko domaćinstvo ima domaćeg voća kod kuće i sve više kod nas prave domaće sokove od tih manjih  količina voća”, ističe radivoj Vujković, direktor Zadruge.

Prijedorski voćari kažu da im je hladnjača omogućila rentabilniju proizvodnju i dodaju da na taj način imaju veću motivaciju za proširenje kapaciteta u narednom periodu.“Svih prethodnih godina dok nije postojala hladnjača mi smo imali problem sa plasmanom prve klase. Često se dešavalo da su voćari u nedostatku skladišnog prostora tu prvu klasu, od koje očekujemo pravu zaradu, morali davati u industriju gdje je bilo neisplativo. Ono bez čega voćarska proizvodnja na ovim terenima ne može opstati to je svakako skladišni prostor, to jest hladnjača”, naglašava Mladen Marjanović,  predsjednik Udruženja voćara Prijedor.

Neuređenost tržišta jedan je od problema sa kojima se suočava i hladnjača u Omarskoj. Voćari se nadaju da će ih u nekom narednom periodu država zaštititi od nelojalne konkurencije i osigurati im izvjesniju budućnost. “Naše tržište je dosta neuređeno što se tiče prodaje voća. Dođe nam uvozno voće koje je dosta jeftinije. Ne znam kako, ali dosta je jeftrinije od našeg voća, što znači da imamo nelojalnu konkurenciju. Mi na tržištu nismo zaštićeni kao domaći proizvođači i onda tu imamo problema. ali uspijevamo mi to nekako. Veći dio voća, dobar dio šljive smo riješili, prodali našim domaćim marketima, sad imamo uskladištenu krušku i jabuku koju pakujemo i prodajemo domaćim marketima”, kaže Vujković.  

Jedan od problema hladnjače je i nedostatak prostora. U “Kooperativi” kažu da je u planu da se do kraja ove godine uradi projekat, a iduće godine izgradi hala gdje bi bila smještena linija za proizvodnju džemova i drugih voćnih prerađevina. Za proširenje proizvodnih kapacitata u “Kooperativi” očekuju pomoć iz međunarodnih fondova, ali i lokalne zajednice.

                                                                                                Zoran Sovilj

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na https://kozarski.com/

Exit mobile version