U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

(VIDEO) ILINDANSKO SABOROVANJE NA URIJAMA

Darivanjem krvi, izložbom slika najmlađih članova Etno društva “Srpski sokolovi Kozare Urije-Prijedor i istorijskim časom započeli su petodnevni Ilindanski dani na Urijama. Saborovanje o Ilindanu nastavljeno je u porti Hrama Svetpog Proroka Ilije kulturnom manifestacijom izvornog pjevanja, gdje je nastupilo 19 grupa iz Prijedora i regiona. Organizator i domaćin večeri posvećenoj izvornom pjevanju pod nazivom “Milošta za budućnost” bilo je Etno društvo “Srpski sokolovi Kozare”, a značajne pohvale stižu iz srca Šumadije. “Izuzetna nam je čast što smo došli na poziv ove mlade grupe koju sam upoznao u Subotici. Kad je bilo njihovo prvo pjevanje prišao sam i uzeo adresu od njih jer mi smo jedini  koji u Srbiji pravimo prvenstvo izvornih grupa pjevača, koje smo nedavno održali. Srpski sokolovi Kozare zimus su za Sretenje u Aranđelovcu bili prvaci. Na drugom takmičenju, dupli prvaci. Sve nas raduje što imaju mladu mušku i mladu žensku izvornu grupu. Procenio sam da će oni u kratkom periodu da dosegnu velike zvezdane visine”, rekao je Radiša Stojanović, predsjednik Udruženja “Sretenska svitanja” Aranđelovac.

Prije 34 godine u Kranju, u Sloveniji je osnovano Srpsko društvo “Sveti Sava”. Članovi su porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika, a ima folklornu sekciju, mušku i žensku pjevačku grupu. Na Ilindansko saborovanje u Prijedor došla je ženska pjevačka grupa koju čine članice rodom iz Podgrmeča i Potkozarja. Zahvalni su “Srpskim sokolovima Kozare” na pozivu. “Mi smo njih ugostili u januaru tako da smo sad veseli da su uzvratili poziv nama da možemo ovdje da se predstavimo sa ženskom pjevačkom grupom”, istakla je predsjednica Društva Milka Davidović.

Banija je oduvijek bila poznata po dobrom pjevanju. Kulturno umjetničko društvo “Prosvjeta” iz Dvora njeguje tradiciju i banijsku pjesmu i igru predstavlja na svojim gostovanjima. Tako je bilo i na ilindanskom druženju na Urijama. “Ovo druženje  puno znači za naše društvo. Nije nam prvi put da smo u Prijedoru, bili smo tu prije deset dana u Busnovima i u gradu, u dvorani. Jako nam puno znači druženje jer se i tako nosimo miloštu Srbi za Srbe. Mi putujemo po cijeloj Hrvatskoj. Naše društvo broji oko 50 aktivnih članova. Imamo dječiju, srednju i izvođačku sekciju i veterane”, kaže Nevenka Zečević iz “Prosvjete”

Starješina Hrama Svetog Proroka Ilije na Urijama protojerej stavrofor Mladen Majkić  podsjeća da se srpski narod okupljao i pjevao i u dobru i u zlu. “Sve ono što ne može da stane u riječi, staje u pjesmu. Zato hvala Bogu što se naš narod ovdje sabrao zajedno sa našim Etno društvom “Srpski sokolovi Kozare”, sa mnogim zvanicama, mnogim kulturnim i javnim radnicima i uopšte našim narodom koji je znao da igra i da pjeva i kad je radostan i kad je tužan. I kad je bio u ropstvu i kad je bio u slobodi, pjesma nas je, što neko s pravom reče, održala”, naglasio je Majkić.

Specijalni gost na kulturnoj manifestaciji izvornog pjevanja na Ilindanskim danima Urija bio je glumac Beogradskog narodnog pozorišta Aleksandar Dunić, poznatiji kao Ćirko iz serije “Bela lađa”. On je besjedio riječi velikog i svetog vladike Nikolaja Velimirovića. “Za mene je ovo velika počast. Volim da sam među svojima, volim da sam deo manifestacija koje neguje moj narod i volim da učestvujem koliko mogu i da nešto malo doprinesem ako mogu svojim učešćem i svojim prisustvom”, rekao je Dunić.  Njegov utisak je da je na ovoj manifestaciji na svakom koraku bratska ljubav.

Organaizator i domaćin ilindanskih svečanosti na Urijama je Etno društvo “Srpski sokolovi Kozare”, koje je za kratko vrijeme postojanja ostvarilo brojne rezultate na muzičkim takmičenima izvornog pjevanja. To im je najbolja pozivnica da gosti rado dođu u Prijedor i učestvuju u ilindanskom saborovanju. “Napomenuću da je prvi put ovdje grupa iz srca Šumadije, iz Aranđelovca, da je naš specijalni gost glumac Narodnog pozorišta iz Beograda Aleksandar Dunić Ćirko, dvije pjevačke grupe iz Hrvatske, jedna iz Slovenije, jedna iz Drvara, naše pjevačke grupe, Udruženje za očuvanje tradicije, izvorna grupa iz Knešpolja i druge grupe. Drago nam je što su došli i pokazali poštovanje prema nama kao organizatoru, ali i prema vjeri i običajima srpskog naroda”, kaže predsjednik Etno društva Miljan Banović.

Ilindanski dani na Urijama uvršteni su u Prijedorsko ljeto. Večeras je veče folklora pod nazivom “Dođi dragi večeras na prelo”, sutra će se u porti hrama razigrati deset folklornih grupa, a manifestacija završava u petak, 2. avgusta, svetom liturgijom i velikim ilindanskim slavskim zborovanjem.

                                                                                                Zoran Sovilj

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na https://kozarski.com/

Exit mobile version