U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

MARINKOVIĆ: ZAVRŠETAK JESENJE SJETVE ZA DESET DANA

Jesenja sjetva u Republici Srpskoj biće završena za 10 dana, a kiša i jače magle posljednjih dana pogodovale su zasijanim usjevima na većini parcela, rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković.
Marinković je naveo da je obrada zemljišta bila otežana zbog nedostatka vlage tokom jeseni, što je malo pokolebalo poljoprivredne proizvođače da ne obave sjetvu u optimalnom agrotehničkom roku.

“Poučeni nekim iskustvom ranijih godina imamo mogućnost još 10 dana da obavimo sjetvu”, rekao je Marinković novinarima.

On savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da obiđu parcele, jer je zbog prethodnog sušnog perioda vidno prisustvo glodara na parcelama pšenice i ječma i potrebno u što kraćem periodu izvršiti deratizaciju postavljanjem mamaca.

Marinković je napomenuo da je cijena sjetve približno na prošlogodišnjem nivou, gorivo je malo jeftinije, blago je poskupio sjemenski materijal, a đubrivo je nešto jeftinije nego prošle godine.

“Skrećemo pažnju poljoprivrednim proizvođačima da ćemo sigurno ponovo u vrijeme žetve pšenice imati problem otkupa i cijene, ali moramo da shvatimo da sami ulazimo u taj rizik i da je pšenica berzanska roba i cijena zavisi od kretanja na svjetskom tržištu”, ukazao je Marinković.

On je dodao da poljoprivrednici mogu obratiti pažnju na sortiment i način đubrenja da dobiju pšenicu što boljeg kvaliteta koja će odgovarati mlinsko-pekarskom sektoru.

“Nije lako biti domaćin, raspolagati zemljištem, planirati, ekonomisati i praviti skladišta, sve to zahtjeva određena ulaganja i tu moramo istaći subvencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i agrarni budžet koji će treću godinu biti 180 miliona KM”, naveo je Marinković.

On je rekao da će predstavnici Saveza u narednom periodu imati sastanke u resornom ministarstvu, gdje će izložiti svoje planove, te da smatra da će i ovoga puta Ministarstvo udovoljiti većini zahtjeva poljoprivrednih proizvođača.

“Sredstava je dovoljno, ali je potrebno da izvršimo pravilniju raspodjelu, jer smo, recimo, imali stočare, svinjare koji su bili pogođeni bili afričkom kugom svinja, s druge strane voćari su imali probleme sa visokom temparaturom gdje ni navodnjavane nije moglo puno pomoći, pa je bio lošiji kvalitet proizvoda i prinos”, istakao je Marinković.

On je dodao da su povrtlari, takođe, imali probleme pa su zato niske otkupne cijene.

“Sve što nas je do sada pratilo pratiće nas i naredne godine. Stvar je opredjeljenja, procjene, rizika samog poljoprivrednog proizvođača šta, kako i u kojim količinama posijati”, naveo je Marinković.

SRNA (Foto: Kozarski vjesnik)

Exit mobile version