U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

(VIDEO) PODIJELJENI PLASTENICI ZA 19 KORISNIKA

Podjelom plastenika za 19 korisnika, u Prijedoru je završen projekat nabavke i isporuke plastenika površine 100 kvadratnih metara. Korisnici projekta odabrani su putem javnog poziva, pri čemu je osnovni uslov bio da primanja po članu domaćinstva budu manja od 500 KM mjesečno. Kristina Janjić iz Srednje Lamovite ističe da plastenička proizvodnja pruža bolje mogućnosti za uzgoj poljoprivrednih proizvoda, kako za lične potrebe, tako i za prodaju.
“Do sada smo uvek sijali na otvorenom, ali to nije urodilo plodom. Kada smo dobili plastenik od 40 kvadrata, uspešno smo uzgajali sve ono što je moglo da se gaji u plasteniku. Ovaj novi plastenik ima površinu od 100 kvadrata, što će nam omogućiti da proširimo proizvodnju”, rekla je Janjićeva.


Nosilac projekta je Poljoprivredna zadruga “Agronova” u saradnji sa Poljoprivrednim klasterom “Una-Sana”, dok je projekat sufinansiran od strane Gradske uprave.
“Mi iz Gradske uprave smo prepoznali značaj ovoga projekta te smo izdvojili novčana sredstva za sufinansiranje čitavog projekta s ciljem da poljoprivredni proizvođači osjete što manji trošak nabavke plastenika. Smatram da je ovo jedna dobra mjera i dobar projekt i da u narednom periodu treba podržati slične ili iste projekte iz razloga što je proizvojnja povrća na otvorenom polju zbog klimatskih promjena sve teža i teža”, rekao je Žarko Tubin, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj.


Direktor Poljoprivredne zadruge “Agronova” iz Novog Grada Darko Vujanović, istakao je da se ovaj projekat realizuje već drugu godinu. Naglasio je i to da plastenici od 100 kvadrata predstavljaju značajan dodatni izvor prihoda.
“Ovo je već druga godina realizacije projekta. Prošle godine radili smo za grad i opštinu Novi Grad, gde smo postavili 14 plastenika. Ove godine imamo 52 plastenika na području Prijedora od kojih 19 u Prijedoru, 20 u Novom Gradu, dok će ostatak plastenika biti namjenjen Kozarskoj Dubici. Radimo to kroz biznis plan, fokusirajući se na proizvodnju mladog luka za zimski period, dok ćemo na proljeće gajiti paradajz i papriku u plastenicima, čime našim kooperantima omogućavamo dodatnu zaradu”, rekao je Vujanović.

Završen je i javni poziv za nabavku 60 plastenika površine 40 kvadratnih metara, za koju će uskoro biti objavljena preliminarna rang-lista, navedeno je iz Gradske uprave. Na području Prijedora ima oko pedeset proizvođača koji se bave plasteničkom proizvodnjom i koji su u sistemu podsticaja. Prošle godine je po ovom osnovu isplaćeno oko 80.000 KM

Renata Š.Novaković

Exit mobile version