U Prijedoru je večeras prmovisan „Prijedorski bukvar – vodič za male školarce i njihove roditelje“, autora Zorana Stanića. Bukvar sadrži 150 pojmova o Prijdedoru sa opisima, ilustracijama i fotografijama. Stanić pojašnjava kako je došao na ideju da priredi ovakvo djelo. “Ideju sam dobio od pokojnog unuka, kad je počeo da uči poznavanje prirode i duštva, pa iz udžbenika koji su u školama, gdje se govori o opštim stvarima, kad je u pitanju reljef Republike Srpske, onda djeca tu postavljaju pitanje koja je planina u tvom kraju. Tad mi je palo na pamet da bi trebalo nešto napisati što se odnosi na zavičaj pa sam dao naziv tome Bukvar jer su to osnove poznavanja Prijedora. A formirano je u formi Bukvara od A do Š 150 pojmova koji Prijedor predstavljaju Prijedorom. Ovaj bukvar je namijenjen više roditeljima nego djeci, jer bi oni trebali da djecu nauče o osnovnim pojmovima o gradu. Uz bukvar ide bojanka, jer u bukvaru postoji 30 ilustracija o Prijedoru, znamenite građevine, institucije i slično, da prvačiće kroz crtanje svoga grada počne interesovati šta se događa u tim zgradama i tome slično. Mislim da od ovih 150 pojmova, za 80 posto Prijedočana nisu im poznate činjenice o kojima se govori”, kaže Stanić.
Autor navodi da je bukvar sastavljen iz tri dijela. “U prvom dijelu je 150 pojmova od A do Š, u drugom je bukvar plus gdje je desetak pojmova obrađeno malo širie i u trećem dijelu jei prijedorski vremeplov u kojem sam naveo datume manje poznate, a interesantne. Na primjer, kad je Fišer u Ljubiji igrao simultanku, kad je Zvezda na radnoj akciji kad se pravila pruga Ljubija – Prijedor u Brezičanima igrala sa brigadirima, kad je došao prvi klavir, prva šivača mašina i slično. Mislim da ovaj bukvar treba da ima svaka kuća u Prijedoru, kao što ima riječnik stranih riječi i pravopis srpskog jezika”, rekao je Stanić.
Arheolog Milenko Radivojac jedan je od recenzenata “Prijedorskog bukvara”. Navodi da će ova knjiga biti zanimljivo edukativno štivo za roditelje i njihovu djecu, kao i za sve mještane Prijedora. “Ovdje se radi o jednoj prekrasnoj ideji jednog malog klinca koji je poželio neku knjigu iz koje bi on i njegovi drugari mogli nešto više da saznaju i sreća je što je dečko imao djeda koji se prihvatio tog posla. Ja volim priču o svakom grada, pogotovo o Prijedoru i prihvatio sam se recenzije prvo radi maloga Nikole, a onda i radi Zorana, znajući da će on to dobro uraditi. Možda će neko u toj knjizi tražiti nešto što nema, međutim, on mene podsjeća na antologičara savremene poezije, gdje slobodnom voljom bira šta će predstaviti, šta neće predstaviti, tako da sam u suštini zadovoljan onim što sam vidio i mislim da će knjiga sigurno doživjeti i drugo izdanje”, ističe Radivojac.
Na promociji “Prijedorskog bukvara” promovisana je i Fondacija “Nikola Baroš”. Boreći se hrabro i junački, Nikola je u 13. godini umro u aprilu ove godine od posljedica rijetke genetske mutacije. Inspirisan njegovim pitanjima i prijedlozima, djed Zoran Stanić priredio je “Prijedorski bukvar”, a Nikolina porodica odlučila je da osnuje Fondaciju. “Nakon tragedije koja nam se dogodila, mi smo donijeli odluku da formiramo fondaciju koja će nositi ime našeg sina Nikole Baroša s ciljem da pomognemo i vratimo osmijeh djeci na lice. Ono što je sasvim sigurno, odustali smo od namjere da se bavimo teško bolesnom djecom, jer to su ogromna sredstva i o tome vode računa i vlada Republike Srpske, i Fond zdravstvenog osiguranja i razna druga republička udruženja. Mi ćemo se bazirati na male ljude i pokušati da im svojim akcijama vratimo osmijeh na lice. Dakle, od pomoći školama, vrtićima, raznim organizacijama koje se bave radom sa djecom. Fondacija je sudski registrovana, otvoreni su žiroračuni. U ovom trenutku smo negdje u procesu izrade web stranice i očekujemo da ćemo u nekom skorijem periodu zvanišno krenuti sa radom i obavijestiti sve ljude o prvoj akciji koju smo planirali. Prva akcija će prema našoj odloci biti svakako vezana za osnovnu školu “Dositej Obradović” koju je Nikola pohađao šest godina”, rekao je Zoran Baroš, Nikolin otac i član Upravnog odbora Fondacije.
Zoran Sovilj
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na https://kozarski.com/