U Moto klubu “Otpisani” odlučili su da i ove godine organizuju vaskršnju tucijadu za štićenike Doma za lica sa invalidietom. Štićenici su se obradovali, kako kažu, svojim drugarima, a i TV ekipama koje su ih snimale. “Mnogo znači što ste došli jer bez vas ne bi ni bilo ovoga. Meni je drago što ste vi ovdje, a i što su naši radnici ovdje i direktor”, kaže štićenik Petar Akrap.
U Moto klubu “Otpisani” ističu da im je najveća vaskršnja nagrada bio aplauz štićenika Doma kada su dolazili. “Ovo je već drugi put da u toku našeg postojanja dolazimo u Dom da podijelimo jaja i da napravimo turnir sa štićenicima. Vaskrs je najradosniji pravoslavni praznik, a da bi doprinijeli toj radosti mi smo se odlučili da posjetimo Dom u Čirkin Polju i da organizujemo jednu malu tucijadu sa štićenicima. Njihovi predstavnici su pobijedili i lijepo je bilo gledati tu radost”, istakao je Slavko Vrućinić, predsjednik Kluba.
Na veliki hrišćanski praznik uz štićenike su bili i radnici Doma za lica sa invaliditetom. I oni su zahvalni bajkerima na posjeti i poklonima. “Ovom prilikom moram da se zahvalim našim prijateljima iz Moto kluba “Otpisani” koji su izdvojii svoje vrijeme da dođu da zajedno sa nama proslave naš najveći hrišćanski praznik Vaskrs, da daruju svoje vrijeme, da daruju svoju dobrotu i pažnju i da štićenici vide da nisu sami, da pored naših radnika koji svakodnevno brinu o njima, i ljudi iz lokalne zajednice takođe misle na njih”, rekao je Nioola Vujasinović, direktor Doma.
Pored vaskršnjih jaja i paretaka, bajkeri su štićenicima Doma za lica sa invaliditetom poklonili i majice sa natpisom Kluba.


Zoran Sovilj

ZA SEDAM STRATEŠKIH PROJEKATA 37,5 MILIONA KM

Strategijom razvoja grada Prijedora za period 2024-2030. predviđeno je sedam ključnih projekata ukupne vrijednosti 37,5 miliona KM, izjavio je Bojan Jojić iz Razvojne agencije grada Prijedora “Preda”, koja je u proteklih godinu i po dana nosila izradu dokumenta.
On je naveo da je riječ o pet do šest miliona maraka godišnje kroz sedam godina na koje se novi strateški dokument odnosi, napominjući da su za neke projekte već revidirani procijenjeni iznosi, dok za neke to tek treba učiniti.

“Na nama je da pratimo strategiju koja je živa materija i da uvažimo ono što bude promjenjiva kategorija, ali da i nove izazove u današnje vrijeme, kada je kriza konstantna, uzmemo u obzir i iz naših lokalnih okvira vidimo šta je ono što možemo da mijenjamo, korigujemo i dovedemo do optimalnog rješenja za naš grad”, rekao je Jojić.

Prema njegovim riječima, prvi ključni strateški projekat je osnivanje i izgradnja novih poslovnih zona, budući da je popunjena poslovna zona Celpak u koju je uloženo oko pet miliona KM i koja ima oko 500 radnika samo u dijelu novoizgrađenih objekata proizvodnih kapaciteta.

Drugi projekat je izgradnja centra za visoko obrazovanje koji bi prvenstveno riješio status dvije visokoobrazovne ustanove u Prijedoru – Rudarskog fakulteta i Visoke medicinske škole, ali i pitanja smještaja i ishrane za studente.

“To je i potencijal za razvoj nekih novih programa, da li unutar postojećih fakulteta ili osnivanjem novih, poput politehničkog koji bi bio vezan za privredu”, naveo je Jojić.

Slijedi osnivanje palijativnog centra, izgradnja sanitarne regionalne deponije, što je projekat koji trenutno sadrži najviše potrebnih elemenata, te osnivanje centra znanja i kompetencija zasnovanih na tehnološkom razvoju i inovacijama.

“Riječ je o smart kampusu kao dobroj podlozi. To je prilika i veliki izazov da napravimo otklon od tradicionalnog načina obrazovanja i kreiramo mjesto za okupljanje mladih ljudi koji će moći svoj potencijal i kapacitet razvijati u zaokruženom prostoru. Najlogičnije je da kampus bude dio centra za visoko obrazovanje, tako da je njegova vrijednost iskazana potrebom za opremanje, a ne za građevinskim dijelom”, pojasnio je Jojić.

Na ovih prvobitno planiranih pet ključnih projekata, u fazi koja je nakon javnog uvida prethodila skupštinskoj proceduri, uvrštena su još dva koja su započeta u ranijem periodu, a koja trenutno stoje – završetak izgradnje sportske dvorane na Urijama i završetak vrtića na Pećanima.

“Identifikovali smo još neke izazove sa kojima se grad godinama suočava, a nema adekvatno rješenje. Prije svega, govorimo o obilaznici koja bi promijenila situaciju u urbanoj zoni, kao i bolnici koja je van ingerencija Gradske uprave”, naveo je Jojić.

SRNA

Exit mobile version