ANTOLOGIJA O KIŠU: INTRIGANTAN GOTOVO TRI DECENIJE NAKON SMRTI

Književnik iz Banjaluke Milenko Stojičić večeras je u Prijedoru promovisao knjigu „Priče o Kišu“, objavljenu u izdanju beogradskog „Arhipelaga“. Riječ je o antologiji priča pisaca sa prostora bivše Jugoslavije, u kojima se kao junak pojavljuje Danilo Kiš ili neki od njegovih likova. Stojičić je u ovoj knjizi skupio priče 35 autora: od Tvrtka Kulenovića, Mirka Kovača, Filipa Davida pa do prijedorskog glumca i režisera Darka Cvijetića:

img_7549-2

– Prijedorsko pozorište referisalo se o Danilu Kišu na 20. godišnjicu njegove smrti, 2009. godine, kada je Gradimir Gojer radio Kišovu „Grobnicu za Borisa Davidoviča“. Postoji neki link između naše kuće, pa čak i mene lično, sa cijelom tom pričom oko Danila Kiša. Meni je potpuno prirodno da ono što se radi i piše o Kišu, ili što je sam Kiš, fluktuira unutar naše književnosti bar narednih stotinjak godina – rekao je Cvijetić.

Ovo je četvrta Stojičićeva knjiga posvećena poznatom srpskom književniku koji, iako mrtav već 27 godina, i dalje živi kroz svoja djela.

img_7552

– Nisu to eseji niti kritike nego je Kiš lik i to je ono što je, po ocjeni kritičara, novo i neobično, barem za naše prostore. Htio sam da pokažem koliko je Kiš kao čovjek, kao pisac, još uvijek živ, a ima i pripovjedaka gdje se likovi iz njegovih djela pojavljuju kod drugih pripovjedača – rekao je autor koji je imao zadovoljstvo da lično upozna poznatog književnika. Pored Milenka Stojičića, o knjizi „Priče o Kišu“ govorio je književnik Slobodan Bošković:

img_7554

– Svojim osobenim književnim magnetizmom, Kiš je mnoge druge pisce inspirisao i privukao da, i za njegovog života, pišu o njemu i posvećuju mu mnoge priče i pjesme. Obično poslije smrti pisca slijedi zatišje vezano za njegovo djelo. Gotovo svi pisci to dožive. Kiš je jedinstven po tome što je, odmah poslije njegove smrti, počelo još veće istraživanje i zanimanje za njegovo djelo. Poslije toliko vremena, toliko decenija, njegovo djelo se i dalje proučava, a jedinstveno je i po tome što gotovo da nema pisca u bivšoj Jugoslaviji, a vjerovatno i na Balkanu, koji je posthumno privukao toliko drugih autora da pišu o njemu: kako pripovijetke, tako i eseje i pjesme – naglasio je Bošković.

img_7543

Organizator promocije u Gradskoj čitaonici bila je Matična biblioteka „Ćirilo i Metodije“ koja je, po riječima direktorice Mare Ećim, ovim završila aktivnosti u 2016. godini.

D. S.

Foto: Giga

img_7549 img_7548 img_7550 img_7546 img_7541

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *