Institut za javno zdravstvo Republike Srpske i zdravstvene ustanove u Srpskoj imaju dovoljno seruma protiv zmijskog otrova, ali iz Instituta apeluju da građani tokom boravka u prirodi budu pažljivi i da se ne kreću kroz neuređena područja koja mogu biti staništa zmija.
Iz Instituta kažu da postoje mjere predostrožnosti kojih se treba pridržavati i koje mogu znatno umanjiti mogućnost ujeda zmija.
“Vrlo često ugriz zmije se desi pri pokušaju da se ona ubije ili kada im se ljudi iz znatiželje previše približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo u izuzetnim slučajevima napadaju”, rekla je Srni portparol Instituta Milka Mrđa.
Iz Instituta savjetuju da se izbjegava kretanje kroz visoku travu, šiblje i korov bez prikladne odjeće i obuće, te da se prema mogućnosti boravi na pokošenim dijelovima i kreće po pokošenim stazama.
ŠTA URADITI KADA ZMIJA, IPAK, UGRIZE
Prema njenim riječima, kod sumnje na ugriz zmije otrovnice potrebno je mirovanje i izbjegavanje najmanjeg pokreta, a ako je ujed na ruci ili nozi ekstremitete treba imobilisati, odnosno fiksirati uz čvrst predmet.
“Iznad mjesta ugriza ekstremitet treba podvezati srednje jakim pritiskom kako bi se usporila venska cirkulacija i širenje otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija”, rekla je Mrđa.
Iz Instituta su dodali da je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, ne isisava otrov i ne stavlja led na mjesto ugriza.
“Neophodan je hitan prevoz osobe u najbližu zdravstvenu ustanovu, jer se svaki slučaj ugriza zmije hospitalizuje, bez razmišljanja o tome da li je zmija otrovna ili ne”, rekla je Mrđa.
U SRPSKOJ 13 VRSTA ZMIJA – SAMO TRI OTROVNICE
Vanredni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci na Katedri za zoologiju, evoluciju i genetiku Goran Šukalo rekao je Srni da naveo je da na prostoru Republike Srpske pouzdano živi 13 vrsta zmija, među kojima tri otrovnice – poskok, šarka i planinski šargan.
“Najveći diverzitet zmija registrovan je na području Trebinja, gdje je pouzdano zabilježeno 11 vrsta, od kojih je samo jedna otrovnica – poskok”, rekao je Šukalo.
On je naglasio da zmije nikada ne napadaju čovjeka i da će uvijek pokušati da pobjegnu ili ostanu neprimijećene. “Ugriz se dešava samo ako čovjek slučajno nagazi na nju ili je namjerno isprovocira”, kaže Šukalo.
Prema njegovim riječima, zmija neotrovnica će najvjerovatnije pobjeći čim osjeti vibraciju koraka, tako da je samo treba pustiti da ode.
“Međutim, ako u naseljenom mjestu primijetimo poskoka, najbolje bi bilo pozvati stručnu službu kako bi bio bezbjedno uklonjen iz naselja. Zmije ne treba ubijati jer imaju važnu ulogu u prirodi”, istakao je Šukalo.
On je podsjetio da se mnoge vrste zmija hrane glodarima koji su velike štetočine usjeva, ali i prenosnici različitih bolesti.
“Zmije se hrane i pticama, vodozemcima, ribom, gušterima, insektima, te regulišu i njihovu brojnost. S druge strane, zmije su plijen mnogim pticama grabljivicama kao što su sove i orlovi, te lisicama”, naveo je Šukalo.
On je napomenuo da je većina vrsta zmija u Republici Srpskoj, čak 10, potpuno bezopasna za čovjeka.
“Od naših zmija otrovnica najšire je rasprostranjen poskok kojeg nema samo na krajnjem sjeveru uz rijeku Savu”, rekao je Šukalo.
On je dodao da se šarka može naći samo na krajnjem sjeveru uz Savu i na planinama, obično iznad 1.400 metara nadmorske visine.
Prema njegovim riječima, planinski šargan naseljava isključivo visokoplaninske livade i pašnjake, a na prostoru Republike Srpske može se naći na Lebršniku, Zelengori, Volujku i Čemernu.
ZMIJE IZLAZE IZ ZIMSKOG SNA
Šukalo je rekao da u Republici Srpskoj, kao i u drugim područjima sa umjerenom klimom, zmije iz zimskog sna izlaze kada dovoljno otopli, odnosno tokom proljeća.
“Nakon izlaska iz hibernacije, one moraju aktivno da se hrane i razmnožavaju, tada najviše vremena provode van skloništa i najlakše ih je uočiti. S obzirom na to da je već dovoljno otoplilo i da se naše vrste zmija obično razmnožavaju u drugoj polovini aprila i maja, u narednom periodu normalno je očekivati da ćemo ih češće uočavati”, naveo je Šukalo i napomenuo da je zbog toga potreban povećan oprez.
SRNA
Foto Pixabay