Polovinom maja, na parceli porodice Lazić, u Bistrici je na površini od tri hektara zasijano ogledno polje dvadeset sorti hibridnog silažnog kukuruza, FAO grupe, odnosno grupe zrenja od 300 do 700. Sušno ljeto nije pogodovalo razvoju biljke, a silaža je urađena četiri mjeseca nakon sjetve. I poored nepovoljnih uslova, Lazići nisu nezadovoljni prinosom kukuruza, kojeg su sijali u tri ciklusa. “Od nicanja kukurura pa nadalje uslovi su bili loši. Prvo su bile niske temperaturepa onda mnogo kiše, a kada smo ga posijali i kada je krenuo, krenula je i suša. Dva mjeseca kiše nije bilo tako da u stvari mene i čudi odkud toliki prinos. Mislio sam da će biti mnogo lišiji. Za kukuruz koji smo sijali u oglednom polju i bilo je nešto kiše u zadnjih mjesec dana. Tu na količini nismo dobili ništa više, ali zrna ima više, tako da bar ako nema količine, biće nekog kvaliteta da kažem, ovog drugog ciklusa sijanja i druge silaže”, kaže Daniel Lazić.
Ogledno polje zasijano je uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Resora za pružanje stručnih usluga ovog ministarstva. U Resoru ističu da će rezultati i analize nakon završene silaže biti od velike koristi poljoprivrednicima na ovom području, ali i stručnjacima koji se bave proučavanjem promjenjljivih i nestabilnih vremenskih prilika na različite sorte hibridnog kukuruza. “Što se tiče same sezone, znamo svi da je godina bila jako izazovna, prije svega zbog suše koja je ove godine okarakterisala sezonu, ali i zbog kišnog proljeća koje je onemogućilo obavljanje blagovremene sjetve na dobrom dijelu parcela. Ove padavine uticale su i na nešto lošiju klijevost sjemena u prvim fazama razvoja kukuruza. Značaj ovog ogleda je izuzetan, a interesantni će biti i rezultati. Prije svega zbog efekata suše na opšti prinos. Ono što smo mogli za sada da vidimo jeste da postoje značajne razlike u prinosu između hibrida. Uzeli smo i uzorke klipa kukuruza tako da ćemo, osim analize same mase, uraditi i analizu prinosa zrna kukuruza, što je jako interesantno. Uradićemo i analizu na prisustvo mikoza na kukuruzu. Govorimo o gljivičnim oboljenjima koja su takođe uticala na kvalitet kukuruza ove godine”, kaže Mirko Jokić, rukovodilac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, područna jedinica Prijedor.
U Resoru za pružanje stručnih usluga naglašavaju da je, pored suše, ova godina za poljoprivrednike bila posebno teška i zbog prisustva velikog broja insekata. Takođe ističu da je u prijedorskoj regiji prinos kukuruza nešto bolji u odnosu na ostale regije u Republici Srpskoj, dodajući da je jedini lijek za borbu protiv suše navodnjavanje kultura. “Godina je bila izuzetno teška. Kako od sjetve preko nicanja, teški agroekološki uslovi i klimatske neprilike nastupile su za poljoprivredne proizvođače. Ja znam da je navodnjavanje velika finansijska stavka, ali ono našta mi posebno stavljamo akcent je kvalitetna priprema zemljišta, sjetva i navodnjavanje. Ko ima priliku da navodnjava, to je rješenje. Hodajući po regijama naše Republike stalno dajemo takve savjete i uz podsticaje dajemo mogućnost da poljoprivredni proizvođači to i obezbijede. Bez navodnjavanja zaista biće smiješno pričati o nekim ozbiljnim prinosima”, poručuje Dijana Jović Damjanović iz Resora.
Nakon završenih analiza 20 hibridnih sorti silažnog kukuruza sa oglednog polja u Bistrici, Resor za pružanje stručnih usluga poljoprivrednim proizvođačima prijedorske regije preporučiće tri-četiri sorte koje su najispaltivije za sijanje na ovom području, pogotovo kada je suša u pitanju.
Zoran Sovilj