Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su uzrok 30% smrtnih slučajeva širom svijeta. Kako osoba stari, povećava se rizik od kardiovaskularnih bolesti, a ako se pridodaju faktori rizika, tada se ukupni rizik znatno povećava. „Stres, brza ishrana, nedovoljno spavanja, neuredan život, pušenje, alkohol, opijati, sve to škodi našem srcu“, ističe dr Vlado Vujović.
Stalno smo u stisci s vremenom, žurimo, trčimo da sve stignemo. Većina i ne stigne da razmišlja o zdravlju u takvim okolnostima.
- Nažalost, to je tačno. Stalno smo u nekom stresu, uvijek žurimo, ali nekako i uvijek kasnimo. Zbog žurbe često jedemo nezdrave namirnice, s nogu, ne vodimo računa šta unosimo u organizam. Nedovoljno spavamo, malo odmaramo, zato je stres neminovan od buđenja do lijeganja u krevet. Ukoliko smo skloni pušenju, pijenju alkohola, uzimanju opijata, onda zaista imamo razloga za brigu. Takođe, nedovoljno fizičke aktivnosti i navika da poslije dugotrajnog sjedenja sjednete u auto, umjesto da šetate, nije dobra. Nakon nekog vremena ne samo srce, nego će svi organi pokazati određen zamor. Na kraju, promjene na krvnim sudovima dovode do promjena koje se odraze na srce. Dakle, šta god loše uradimo sebi, na kraju se reperkutuje na srce. Procenat smrtnosti od bolesti srca i dalje je vodeći u svijetu, zato moramo biti pažljivi prema našem organizmu.
Koje ključne stvari bi trebalo uraditi u toku dana da bi nam srce bilo zdravo? - Prvo lagan doručak, pa tek onda kafa. Ako možete, nemojte zapaliti cigaretu. Kad dođete s posla, po mogućnosti jedite kašikom. Poslije ručka pola sata šetajte. Zanemarite telefon. Uveče nemojte popiti više od jedne čaše alkohola. Lezite na vrijeme da bi organizam imao vremena za odmor. Dajte sebi šansu da se ispravno hranite, da se odmorite, da ne pretjerujete u porocima. Kad svega toga nema, ne možemo očekivati najbolje ni od srca, ni od drugih organa. S druge strane, ne znamo šta smo sve naslijedili od naših roditelja. Genetski možemo imati falinku koja može mnogo uticati na naše zdravlje. Ljekari će svakako upozoriti pacijenta ukoliko postoji loša porodična anamneza, ali opet je na kraju sve do nas samih i koliko će to doprijeti do naše svijesti. Istina je da ne možemo promijeniti roditelje i genetsko naslijeđe, ne možemo promijeniti godine života, ali sve drugo možemo!
Šta još može da uzrokuje bolesti srca? - U odnosu na ranije godine, povećava se broj mladih ljudi oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Vrhunski sportisti koji se izlažu enormnim fizičkim naporima najčešće umiru od srca. Dakle, prevelika fizička aktivnost takođe negativno utiče na srce. Na srce najbolje utiče neka umjerena fizička aktivnost. S druge strane, imate osobe koje boluju od dijabetesa, od bolesti bubrega, imaju poremećaj rada štitne žlijezde, što znači da sve ove bolesti preko svojih mehanizama mogu uticati na srce. A možete živjeti najzdravije, ali da imate neke od ovih bolesti koje indirektno negativno utiču na srce, na krvne sudove, na aterosklerozu. Većina stanja je povezana. Srce je komšija svim organima u organizmu. Od glave do pete. I svi oni mogu na neki način uticati na njega.
Kada bi trebalo doći na pregled kod kardiologa? - U zadnje vrijeme ljudi se češće javljaju na preglede iako nemaju zdravstvenih problema. Ali imamo recimo problem s visokim krvnim pritiskom, jer 97 do 99% ljudi nema nikakve tegobe. Često se to dešava u praksi da dođu pacijenti s izuzetno visokim pritiskom, ali ne osjećaju nikakve tegobe. I onda ljekar treba da bude taj koji će ubijediti pacijenta da mu treba terapija, jer on tvrdi da se odlično osjeća i da nema nikakvih problema. Uglavnom, ako je u porodici bilo slučajeva prerane smrti zbog bolesti srca, onda bi svakako bilo dobro da već sa 30 godina makar uradite neki kontrolni pregled. Cilj je svakako da sve riziko faktore i mogućnost pojave incidenta smanjimo na najmanju moguću mjeru.
Kardiohirurgija je veoma napredovala i da li je zbog toga smanjen broj smrtnih slučajeva? - Kod ljudi koji se nađu u akutnim stanjima, ugradnja stenta svakako smanjuje smrtnost. Operacije i takvi zahvati samo popravljaju ono što smo mi godinama skupljali. Na zdravlje će ipak bitnije uticati prevencija. S druge strane moramo prepoznati ili otkrivati ljude kojima su te intervencije potrebne. Da mi ne zakasnimo u tom otkrivanju, to je bitno!
Ko ima veći rizik od infarkta: žene ili muškarci? - Muškarci najčešće dožive infarkt oko 55 godina, plus-minus deset. Za žene 67 godina. Ženski infarkti su obično rjeđi. Ali češće umiru.
Vaš savjet za kraj… - Kontrolišite redovno šećer u krvi, jer je dijabetes dokazano veliki neprijatelj srca i krvnih sudova. Kontrolišite redovno krvni pritisak. Kontrolišite masnoće u krvi. Prevencija je izrazito važna. Imamo i dosta upozoravajućih situacija na koje ne obratimo dovoljno pažnje. Ako otežano dišete, ako imate osjećaj gušenja dok se penjete uz stepenice, ako ste stalno umorni ili se brzo umarate, ako imate osjećaj nelagode u prsima idite doktoru odmah, nemojte čekati. Ne mora značiti da je nešto jako loše, ali organizam vas upozorava da nije sve ni kako treba, zato je bolje na vrijeme reagovati. Gordana Kaurin