“U današnje vrijeme lјudi imaju lakši pristup građi i sadržaju knjiga jer su oni digitalizovani, ali bez obzira na to, mi smatramo da digitalizacija ne može zamijeniti biblioteku. Trudimo se i trudićemo se da uradimo sve što je do nas, da zadržimo i uvećamo broj članova naše ustanove”, istakla je Slađana Knežević, vršilac dužnosti direktora Narodne biblioteke „Ćirilo i Metodije“ u intervjuu za „Kozarski vjesnik“.
Koliki je fond knjiga kojim biblioteka raspolaže?
– Naša ustanova ima tri odjelјenja, Odjelјenje za odrasle, Odjelјenje za djecu i Odjelјenje Gradske čitaonice. Sva odjelјenja posjeduju bogat fond iz brojnih oblasti. U skladu sa finansijskim mogućnostima nastojimo ispuniti želјe naših čitalaca i nabaviti naslove za sva odjelјenja. Odjelјenje za odrasle i Odjelјenje za djecu su takozvana pozajmna odjelјenja dok je Odjelјenje Gradske čitaonice zatvorenog tipa (iz ovih prostorija ne možemo iznositi ništa, jer se radi o važnim djelima, enciklopedijama, literaturi na više jezika). Posebnu važnost dajemo postojanju Zavičajne zbirke koja se bavi prikuplјanjem literature sa našeg područja. JU Narodna biblioteka „Ćirilo i Metodije“ danas raspolaže sa 70.500 bibliotečkih jedinica. Želim da napomenem i podsjetim građane da putem platforme „COBISS“ mogu pogledati sve dostupne naslove koje naša ustanova posjeduje.
Koje knjige su trenutno najtraženije među čitaocima?
– Naša biblioteka nudi raznovrsnu literaturu, od dječijih slikovnica i školske lektire do savremenih romana, klasika svjetske književnosti i stručnih izdanja. Bibliotekari redovno prate interese čitalaca i u skladu sa tim obogaćujemo fond naše ustanove. Knjiga Mirjane Bobić Mojslović „Sazvežđe svitaca“ je bila najčitanija knjiga u prošloj godini. Što se dječijih najtraženijih naslova tiče to je bila slikovnica „Miš lavlјeg srca“, autorice Rejčel Brajt.
Koliko najmlađi koriste biblioteku i na koji način ih pokušavate motivisati da više čitaju?
– Na različite načine motivišemo djecu za zavole knjige i lijepu pisanu riječ. Organizujemo brojne pričaonice, radionice u saradnji sa predškolskim i obrazovnim ustanovama. Tradicija je da u toku godine posjetimo ove ustanove i da u goste primimo djecu iz vrtića i škola i na taj način im približimo knjigu. Trudimo se da u toku godine nekoliko puta dovedemo pisce za djecu, jer se to pokazalo kao odlična ideja. Pisci na individualan način animiraju i motivišu djecu.
Koje kategorije stanovništva imaju pravo na besplatno učlanjenje?
– Upravni odbor Narodne biblioteke “Ćirilo i Metodije” u Prijedoru odlučio je da pravo na besplatnu članarinu ima 11 kategorija stanovništva. Plaćanja članarine oslobođena su nezaposlena lica, ratni vojni i invalidi rada, članovi najuže porodice poginulih i nestalih boraca, lica sa razvojnim smetnjama, slijepa i slabovida lica, dobrovolјni davaoci krvi, predškolci i prvačići, novinari, zavičajni pisci, članovi višečlanih porodica i bibliotekari. Za ostvarivanje prava na besplatne članske karte potrebno je prilikom upisa priložiti potvrde nadležnih institucija. Redovne cijene godišnje članarine za 2026. godinu su tri KM za učenike od drugog do petog razreda osnovne škole, šest KM za učenike viših razreda osnovne škole, srednjoškolce, redovne studente i penzionere, a 16 KM za vanredne studente i zaposlena lica. U toku godine sprovodimo nekoliko akcija besplatnog učlanjenja u našu biblioteku. U nedjelјi Svetosavlјa za učenike osnovnih i srednjih škola je besplatan upis, zatim povodom Dana žena za pripadnice lјepšeg pola, za Dan bibilioteke krajem maja za sve građane je takođe besplatno učlanjenje, a povodom Dana grada dajemo popust od 50 odsto pri upisu u ustanovu. Na ovaj način želimo da privučemo djecu i odrasle da postanu naši članovi, da zavole knjigu i lijepu pisanu riječ. Ove akcije se pokažu kao odlične, jer se u tim danima upiše veliki broj građana.
Bibilioteka organizuje brojne kulturne događaje.
– Biblioteka je jedna od najznačajnijih kulturnih ustanova u gradu Prijedoru. Organizatori smo mnogih manifestacija koje su od velike važnosti za kulturni život naših građana. Organizujemo brojne promocije, književne večeri, pričaonice, radionice, ulične akcije. Od 2000. godine suorganizatori smo „Književnih susreta na Kozari“, a vrlo dobro znamo da je ovo jedna od najznačajnijih manifestacija u našem gradu. Bavimo se i izdavačkom djelatnošću sa posebnim akcentom na izdavanje tri edicije u sklopu „Književnih susreta na Kozari“, a to su „Ovjenčani“, „Tragovi“ i „Svjedočenja“. Našim građanima ćemo u narednom periodu ponuditi bogat kulturni program. Već 20. marta NB „Ćirilo i Metodije“ u saradnji sa Poetskim teatrom „Saputnici“, organizuje poetsko veče povodom Svjetskog dana poezije pod nazivom „Sve što bude nek je zbog pesme“. Ovo veče biće održano u Gradskoj čitaonici sa početkom u 19.00 časova. Zatim, 31. marta organizujemo književno veče sa Mirjanom Bobić Mojsilović, u Pozorištu Prijedor, sa početkom u 19.00 časova. Početkom aprila, tačnije 6. aprila, a povodom Međunarodnog dana dječije knjige u Gradskoj čitaonici će biti održano druženje najmlađih sa književnicom Bilјanom Kordić.
Sa kojim izazovima se biblioteka danas suočava? Dugi niz godina je podstanar Muzeja Kozare, ima li naznaka za preselјenje u nove i adekvatnije prostorije?
– Postojimo preko 60 godina, selili smo se na mnoge lokacije, a od 1987. godine nalazimo se u zgradi koju nam je dodijelio grad Prijedor, a u sklopu Muzeja Kozare. Matična smo biblioteka za područje prijedorske regije koja obuhvata Novi Grad, Kostajnicu, Kozarsku Dubicu, Krupu na Uni i Oštru Luke. Naš najveći problem su otežani uslovi rada obzirom na neposjedovanje ličnog prostora i nedostatka stručnih radnika. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu dobiti sopstvene prostorije.
Koji su najvažniji planovi i projekti biblioteke u narednom periodu?
– U toku 2026. godine planiramo ponuditi bogat kulturni program građanima Prijedora. Želimo uvećati bibliotečki fond kupovinom knjiga u knjižarama, specijalizovanim prodavnicama i sajmovima. Posebnu pažnju ćemo usmjeriti kao i prethodnih godina na najmlađe čitaoce. Želimo unaprijediti tehničku opremu. Planiramo u skladu sa odlukama Programskog savjeta i finansijskim mogućnostima izdavati djela naših zavičajnih pisaca.
Koju knjigu biste preporučili našim čitaocima?
– Ideja vodilјa naše ustanove je „Život je lјepši uz knjige“. Moje kolege iz Odjelјenja preporučuju knjigu „Sedam sestara“, autorice Lusinde Rajli. Zaista bogat fond posjedujemo, tako da se teško odlučiti.
M.Šodić