U Spomen-području Donja Gradina obilježen je Dan sjećanja na žrtve ustaškog genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine i 81 godina od proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša i zatvaranja zloglasnog logora.
Ispovijesti preživjelih logoraša i danas odzvanjaju kao opomena. Govorili su o gladi, strahu i borbi za život, ali i o nadi koja ih je održala da dočekaju slobodu.
“Neću nikome ništa da namećem. Ali hoću da poručim. Mlade generacije treba da znaju šta je dobro. To su sloboda i zdravlje. Sloboda je najmilija, sloboda se ne može platiti”, poručio je Rade Radivojac, preživjeli logoraš.
Na Grobnom polju Topole položeni su vijenci. Vijence je položila delegacija Republike Srpske, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Cvijeće i vijence su položili i predstavnici Udruženja bivših logoraša iz Drugog svjetskog rata, delegacija romske zajednice, kao i brojne druge delegacije.
Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje više episkopa i sveštenika služio je parastos za nevino stradale u jasenovačkom sistemu koncentracionih logora u NDH.
“Ovde reči nisu dovoljne ili bolje reći da su sasvim suvišne, ovde je pre svega potrebna tišina srca, tišina u kojoj osluškujemo i čujemo glas onih koji su svojim stradanjem osvedočili veru, ljubav i dostojanstvo ljudskog lika”, istakao je patrijarh Porfirije.
Zvaničnici Republike Srpske i Srbije poručili su da se stradanje u Jasenovcu i Donjoj Gradini nikada ne smije zaboraviti.
“Naše je da im ne odgovaramo na isti način, ali da dobro zapamtimo. Mi Srbi treba da znamo, ukoliko mi ne budemo gradili kulturu sećanja i čuvali uspomenu na naše stradale, ne budemo školsku decu dovodili i izgradili Memorijalni centar koji ćemo ove godine početi da gradimo, niko nam po tom pitanju neće pomoći. Srbija i Srpska će se suprotstavljati ćutanju o Jasenovcu, jer ne smiju da ćute i ne smiju da gaze svoje žrtve”, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Naglašeno je da je očuvanje kulture sjećanja obaveza prema žrtvama, ali i prema budućim generacijama.
“Logor smrti Jasenovac i Donja Gradina kao njegovo najveće stratište su vječna opomena čovječanstvu, dokaz do koje mjere zlo može da ide kada postane ideologija, a ideologija postane državna politika. Ovdje nema prostora za nedorečenost, već se mora govoriti iskreno, odgovorno i istinom i činjenicama potkrijepljeno, nad srpskim narodom u NDH izvršen je genocid”, poručio je Siniša Karan, predsjendik Republike Srpske.
Sa ovog mjesta poručeno je da će bol živjeti vijekovima i govoriti o vapajima pobijenih Srba, Jevreja i Roma. U Republici Srpskoj danas je Dan žalosti.
“Pričati o stradanju na ovom mjestu jednako je ponavljati poznate istine. Poznate istine o kojima najviše govori tišina ovog mjesta gdje su ubijani jer su bili Srbi, Jevreji, Romi, nije im bilo oprošteno što su bili rođeni kao dio srpske, jevrejske i romske zajednice. Jedino su ustaše imale dječiji logor, ubijali su, pokrštavali djecu i izgladnjavali”, rekao je Milorad Dodik, lider SNSD-a.
Donja Gradina je bolni podsjetnik na ovo što se dešava kada se zlo ne kontroliše, istakao je Jehuda Kaplun, specijalni izaslanik za nadzor i borbu protiv antisemitizma u američkom Stejt departmentu.
“Sjećanje nije dovoljno, nažalost naša srca moraju biti njihova groblja. Čuti njihove vapaje, biti glas svih njih, da svi mi koji smo danas ovdje budemo njihov glas. To je odgovornost svih nas i to je dužnost svijeta – drugog izbora nemao”, istakao je Kaplun.
Koncentracioni logor Jasenovac osnovan je u avgustu 1941. godine i činilo ga je pet logora, dok je selo Donja Gradina bilo najveće stratište. O tome danas svjedoči 105 masovnih grobnica. Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u Jasenovcu je tokom Drugog svjetskog rata stradalo 700.000 ljudi, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista, uključujući i 20.000 djece.
Obilježavanju su prisustvovali i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, predsjednik Vlade Savo Minić, te ministri u vladama Srpske i Srbije. Prisutni su bili i ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov, predstavnici Republike Srpske u institucijama na nivou BiH, predstavnici političkih partija, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, te brojne druge delegacije.
M.Šodić