“Svi korisnici budžeta Republike Srpske od 1. aprila su dobili povećanje plata od pet odsto. Za nas je to nedovolјno i nismo zadovolјni tim procentom, ali imamo obećanja Vlade Republike Srpske da će u narednom periodu, julu ili avgustu, biti dodatnih povećanja za najmanje 5-10 odsto. Tražimo da se isprave mnoge nelogičnosti u zakonima o platama. Radnici u RS traže dostojanstvenu platu i bolјi život. Oni to zaslužuju, jer su svojim radom u prethodnoj godini poslodavcima donijeli preko četiri milijarde maraka čiste dobiti”, rekao je Gnjatić.
Šta je urađeno u proteklom periodu na pobolјšanju položaja i primanja radnika?
– Sindikat obrazovanja, nauke i kulture najveći je sindikat u Republici Srpskoj i vjerovatno prvi ili drugi sindikat u BiH po broju članova. Imamo oko 14.000 aktivnih članova, što je respektabilan broj. Među nama su nekvalifikovani, ali i mnogi visokoobrazovani radnici i doktori nauka. Znamo kako pomoći našim članovima i zaštititi ih u svakom pogledu. Prvi maj dočekujemo u atmosferi povećanja cijena svih artikala, a pogotovo životnih namirnica. Svi korisnici budžeta Republike Srpske od 1. aprila su dobili povećanje plata od pet odsto. Za nas je to nedovolјno i nismo zadovolјni tim procentom, ali imamo obećanja Vlade Republike Srpske da će u narednom periodu, julu ili avgustu, biti dodatnih povećanja za najmanje 5-10 odsto. Ovih dana očekujemo potpisivanje memoranduma s Vladom RS o zajedničkim mjerama za naredni period. Time bi bio dodatno pobolјšan ne samo materijalni, nego i društveni status svih radnika u Srpskoj, bili oni u realnom sektoru ili budžetski korisnici.
Koja su to pobolјšanja?
– Memorandum smo usaglašavali sa Vladom RS već duži period, a potrebno je popraviti stanje kod određenih naknada kao što je prevoz, topli obrok i regres. Zahtijevamo da se sve te naknade pobolјšaju i da se definišu na neki način, budući da nemamo opšti kolektivni ugovor, ali imamo posebne kolektivne ugovore.
Svojevremeno ste govorili o potrebi da prosvjetni radnik bude rasterećen administrativnog dijela posla, kako bi se fokusirao na ono što mu je primarna djelatnost. Koliko se uradilo na tom planu?
– Nakon mnogo vremena, došli smo u poziciju da su plate radnika u obrazovanju, nauci i kulturi, pogotovo na pozicijama visoke stručne spreme, konačno izjednačene sa ostalim budžetskim korisnicima. To je ogroman posao koji praktično desetak godina radim kao predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture, ali ove su stvari dovele do određenih nelogičnosti u Zakonu o platama koje moramo ispraviti u narodnom periodu. Imamo obećanja nadležnih da će to biti urađeno. Slјedeći veliki posao našeg sindikata je da rasteretimo radnike u obrazovanju, nauci i kulturi, koji imaju previše posla na administriranju, a sve manje vremena da rade svoj osnovni posao, a to je vaspitna uloga i obrazovni domen. Prosvjetni radnici moraju pisati sve podatke u onaj stari papirni dnevnik, ali i u elektronski dnevnik, da bi bio dostupan roditelјima učenika. To je obiman, ozbilјan i odgovoran posao. Moramo to tretirati na puno bolјi način, ali i sam nastavni proces, a svi učestujemo u njemu: od čistačice, kućnog majstora, stručnog saradnika, pedagoga, psihologa, bibliotekara, sekretara i računovođe. Svako radi svoj posao. To je jedan lanac u kojem niko ne smije zakazati, jer ako tu pogriješimo, snosićemo poslјedice narednih 40-50 godina. Ako dobro uradimo posao u prosvjeti, nauci i kulturi, onda ćemo sigurno imati bolјitak, ne samo za pojedinca, nego za cijelu Republiku Srpsku i region. Naši učenici kada odu u bijeli svijet, izuzetno su dobri radnici, šta god da rade. To znači da smo ih mi dobro vaspitali i dobro naučili.
Kada ste spomenuli odlazak u bijeli svijet, to se reflektuje i na manjak učenika. Kako riješiti problem tehnološkog viška radnika?
– Kao sandikalac, neću da kažem da postoji tehnološki višak. Ima nas tačno onoliko koliko zahtijevaju i traže propisi Republike Srpske u ovoj oblasti. Nedavno smo imali okrugli sto na temu mogućeg tehnološkog viška u narednom periodu. Tražimo rješenje u tom smislu. Poslodavac je dužan da obezbijedi posao svakom radniku. Ministarstvo ima podatke o broju zaposlenih po svim predmetima i godinama staža. Imaju podatke koliko mališana je rođeno u kojoj generaciji i o tome šta će biti sledećih nekoliko godina. Trebamo jednom mudrom, dobrom politikom da sve zaposlene zbrinemo i da im nađemo posao. Iz godine u godinu broj učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju opada, samim tim i u visokom obrazovanju. Ne smijemo zatvarati oči pred tim problemom, moramo ga rješavati. Mi smo ponudili određena rješenja u pravcu bezbjednosti učenika u odjelјenju i kvaliteta rada, da se smanji broj učenika u odjelјenju, a da ostane isti broj odjelјenja. Tražimo da jednom mudrom, korektnom politikom zapošlјavanja i penzionisanja niko ne smije ostati bez posla.
Nekada je bilo nezamislivo da se roditelјi i učenici miješaju u posao nastavniku. Danas je to veoma često. Kako da se prosvjetni radnici izbore s takvim pritiscima?
– Često skrećem pažnju na to direktorima škola i predstavnicima ministarstava i Vlade RS, jer radnici vrlo često ćute o tome. Ovo uznemiravanje na poslu u prosvjeti se dešava gotovo svakodnevno, ali pritisak na radnika nije u smislu bezbjednosti na poslu, da će neko nekome slomiti ruku ili da će pasti cigla na glavu da mora nositi šlјem, mada ni to ne smijemo isklјučiti. Ovdje je pritisak psihološke prirode. Radnik sagorijeva na poslu u svakom pogledu, pogotovo učitelј, nastavnik, profesor pod pritiskom bahatih roditelјa ili direktora škola. Pritisak na prosvjetne radnike je uvijek suptilan i to je jako teško dokazati. Mi to ističemo u javnosti i kod nadležnih organa, ali kao sindikat ćemo sigurno znati odgovoriti i na te izazove.
Deborah Sovilј