Selo Lukavice kod Sanskog Mosta, koje je nakon rata ostalo gotovo pusto, na praznik Svetih apostola Petra i Pavla ponovo je ispunjeno životom. Nekadašnji mještani i njihovi potomci okupili su se u velikom broju kako bi proslavili krsnu slavu hrama.
Milan Vukojević kaže da ga svaki dolazak u rodno selo ispunjava radošću, ali i sjetom. “Prije rata u Lukavicama je bilo oko 170 domaćinstava, od kojih su 43 bila srpska. Poslije rata većina kuća je porušeno i napušteno. Danas su se dvije porodice povremeno vratile i na svojim imanjima izgradile vikendice. Obnavljamo naš hram, obnova je počela nakon 2000. godine, a najveći pomaci ostvareni su u posljednjih deset godina”, rekao je Vukojević.
Praznično slavlje počelo je Svetom liturgijom, nakon koje su upriličeni slavski obred i litija oko hrama. Nakon bogosluženja uslijedilo je narodno veselje, a okupljeni su se uhvatili u veliko kolo ispred hrama. Program su upotpunili članovi Etno-društva “Srpski sokolovi Kozare”.
Ovogodišnji kum slave Dimitrije Stanić istakao je da mu je velika čast što je domaćin hramovne slave upravo u mjestu iz kojeg potiče njegova porodica.
“Ovo je moja djedovina. Ovdje su rođeni moj djed Mitar i otac Jovan. Ovdje su živjeli naši preci, osnivali porodice, čuvali vjeru i običaje i ostavili nam u amanet kako da sačuvamo naše korijene. Posebno me raduje što su nam se ove godine na slavskom ručku pridružile i komšije Bošnjaci i Hrvati. To se prvi put dogodilo nakon rata i vjerujem da je upravo to najljepša poruka iz Lukavica”, rekao je Stanić.
Paroh Dario Petoš naglasio je da je hram postao mjesto koje okuplja raseljeni narod.
“Okupio se veliki broj ljudi. Iako su odavde odselili i morali negdje drugo iznova graditi svoje domove, nisu zaboravili svoju crkvu. Upravo zahvaljujući njihovoj ljubavi i podršci obnova hrama privodi se kraju. Nadamo se da ćemo ga iduće godine, uz blagoslov Njegovog preosveštenstva episkopa Sergija, svečano osveštati”, rekao je paroh Petoš.
Ovogodišnje obilježavanje Petrovdana u Lukavicama pokazalo je da se zavičaj ne mjeri samo brojem stanovnika, već i snagom sjećanja, zajedništva i želje da se sačuvaju korijeni.
M.Šodić