Banjalučke pekare su od juče podigle cijenu bijelog hljeba za 40 feninga, dok su pekare u Prijedoru zadržale dosadašnju cijenu, pa vekna hljeba i dalje košta 2 KM.
Slobodanka Slijepčević, trgovac u pekari „Rosi“, kaže da je iznenađena poskupljenjem hljeba u Banja Luci.
„Nije bilo ekonomskog opravdanja za poskupljenje. Kod nas mušterije kupuju hljeb po istoj cijeni“, kaže Slobodanka.
Penzionerima svako dodatno poskupljenje otežava već tešku finansijsku situaciju.
„Nisam ni čula za poskupljenje. Ne bi valjalo, to je još osnovno što sirotinja jede. Ima nas penzionera koji ne možemo sebi više priuštiti sva ta poskupljenja“, kaže jedna penzionerka iz Prijedora.
„Meni jedan hljeb može trajati 15 dana. Živim sam, ali nije fer. Mislim da ovom narodu ovdje više ništa nije fer“, ističe jedan naš sugrađanin.
Prijedorčanka Biljana Topić ukazala je, između ostalog, na značaj ishrane hljebom od cjelovitog zrna, koji smatra zdravijom alternativom bijelom hljebu čiji kvalitet, kaže, ne odgovara cijeni koju građani trenutno plaćaju.
„Zavisi šta čovjek sebi može priuštiti. Ako nema izbora, mora jesti i najjeftiniji bijeli hljeb, koji je najnezdraviji. Treba više koristiti hljeb od cjelovitog zrna. Kod nas je najveći problem što životinje dobiju sve ono najzdravije, minerale, vitamine, a nama ostanu samo ugljeni hidrati. Danas čovjek najmanje zna šta je za njega zdravo, dok svaka životinja to zna. Ja, recimo, jedem hljeb od cjelovitog zrna žitarica i mislim da mlađe generacije sve više prelaze na zdraviji način ishrane“, kaže Topićeva.
Predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“, Murisa Marić, potvrdila je da u prijedorskim pekarama nije zabilježeno poskupljenje hljeba, te navodi da slična situacija nije zabilježena ni u drugim gradovima Republike Srpske. Ona ističe da ovakvi lokalni skokovi cijena u Banja Luci pokazuju koliko je tržište zapravo nekontrolisano.
„Ovo je nerealno poskupljenje hljeba, izgleda da je poskupio samo u Banja Luci. U Prijedoru poskupljenje ovih dana nije vidljivo, što je dobro, a mislim da nije vidljivo ni u ostalim gradovima Republike Srpske. S druge strane, ovo je još jedan pokazatelj da cijene variraju od grada do grada i da se to više uopšte ne može kontrolisati. Ne zna se da li će, recimo, u Zvorniku doći do poskupljenja ili je možda već došlo.Trenutno nije bilo razloga da hljeb poskupi, jer nije poskupilo ni žito, ni brašno, naprotiv, imali smo pad cijena nafte i naftnih derivata. Međutim, ukoliko dođe do ponovnog rasta cijene nafte, imaćemo razlog za brigu. Ovakvo slobodno formiranje cijena ponovo uzima danak, i pitanje je koliko dugo ćemo moći izdržati ovakvu sliku kada je riječ o potrošačkoj korpi. Apsurdno je da u 21. vijeku uopšte moramo da se pitamo hoćemo li imati dovoljno hljeba na tanjiru“, rekla je Marić.
Dodaje da je samovolja pojedinih pekara posao za inspekcijske organe.
„Očigledno je da nedovoljan broj inspektora, koji svakodnevno imaju svoje redovne i vanredne kontrole, ne može obići sve pekare i provjeriti sve cijene. Mislim da je ovo svojevrsna trka dok ne dođe inspekcija, mi ćemo ipak prodavati po skupljim cijenama. Ako nas i kazne, kazne su minorne, pa cijene ostaju iste. Zato je ovdje potrebna mnogo veća kontrola države, koja bi trebalo ili da subvencioniše socijalno ugrožene kategorije, ili da spriječi ovakva poskupljenja. Umjesto toga, i dalje pričamo samo o slobodnom formiranju cijena za koje smo se svi zdušno izborili na tržištu, dok građani ponovo plaćaju danak“, zaključuje Marićeva.
Cijene pekarskih proizvoda u Prijedoru, bar za sada, ostaju nepromijenjene. Ipak, zbog stalnog rasta cijena nafte na svjetskim berzama, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama bi uskoro mogle premašiti tri marke po litru. To bi u praksi značilo nova poskupljenja, ne samo pekarskih proizvoda, već i ostalih životnih namirnica.
T.Mandić