Suša je ove godine teško pogodila poljoprivrednu proizvodnju širom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a najteže posljedice ostavila je na usjevima kukuruza. Dugotrajni period bez padavina i ekstremno visoke temperature negativno su uticali i na suncokret, a posebno na soju, dok je žetva strnih žita, koja je obavljena ranije, prošla bez većih šteta.
Prema procjenama poljoprivrednika i stručnjaka, konačni prinosi kukuruza mogli bi biti značajno smanjeni. Ipak, konačna procjena štete biće moguća tek nakon završetka vegetacijske sezone i berbe.
Siniša Slijepac, viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističe da je stanje na parcelama koje imaju sistem za navodnjavanje znatno bolje.
„Kukuruz uglavnom u žitnicama, odnosno u Lijevče Polju, Posavini i Semberiji, onaj kukuruz koji je navodnjavan još uvijek se dobro drži. Nema neke velike štete od suše i tu će prinosi biti zadovoljavajući. Tamo gdje nema navodnjavanja, kao obavezne mjere koja je već nekoliko prethodnih godina neophodna, evo vidimo da bez navodnjavanja nema smisla raditi i baviti se proizvodnjom“, kaže Slijepac.
Dodaje da će se pravi razmjeri štete znati tek do kraja sezone.
„Do kraja sezone kako će to izgledati, to ćemo tek da vidimo, ali evidentno je da štete ima. Sada koliko je, jako je teško govoriti o tome i mnogo je nezahvalno“, navodi Slijepac.
Suša ostavila posljedice i u voćnjacima
Posljedice dugotrajnog nedostatka padavina vidljive su i u voćnjacima. Iako je proljeće ukazivalo na dobar potencijal za rod, sušni period koji traje od sredine juna dodatno je opteretio voćne kulture.
Boris Stanković, viši stručni saradnik za voćarstvo i vinogradarstvo u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS objašnjava da biljke na nedostatak vode reaguju smanjenjem fizioloških procesa, što se direktno odražava na plodove.
„Biljka reaguje na stres na sebi svojstven način. Ona usljed nedostatka vode u zemljištu zatvara stome, smanjuje transpiraciju, smanjuje fotosintezu na uštrb plodova, a da bi se održala u vitalnosti“, objašnjava Stanković.
Prema njegovim riječima, bez sistema za navodnjavanje sve je teže baviti se intenzivnom voćarskom proizvodnjom, posebno imajući u vidu klimatske promjene koje su sve izraženije posljednjih godina.
„Bez navodnjavanja teško je raditi intenzivnu proizvodnju voća, s obzirom na ove klimatske promjene koje se dešavaju unazad deset, petnaest godina i evidentne su štete“, kaže Stanković.
Kao jednu od mjera zaštite voćnjaka preporučuje i postavljanje protivgradnih mreža, koje, osim zaštite od grada, mogu imati i dodatnu ulogu u zaštiti biljaka od visokih temperatura.
„Pored navodnjavanja preporučuje se i protivgradna mreža, koja osim što služi za zaštitu od grada ima funkciju da u određenoj mjeri zasjeni voćnjak, snizi temperaturu dva do tri stepena, spriječi isparavanje, a u nekoj mjeri i spriječi pojavu ožegotina na plodu“, navodi Stanković.
Smanjeni prinosi ne predstavljaju problem samo za ratare i voćare. Proizvođači strahuju da bi manja proizvodnja kukuruza i drugih kultura mogla dovesti do rasta cijena stočne hrane, što bi dodatno povećalo troškove stočarske proizvodnje.
Agronomi upozoravaju da visoke temperature, dugi periodi bez padavina i sve neravnomjerniji raspored padavina ozbiljno mijenjaju uslove u kojima se odvija poljoprivredna proizvodnja.
Kukuruz je posebno osjetljiv na nedostatak vode u ključnim fazama razvoja, zbog čega stručnjaci sve više ukazuju na potrebu za navodnjavanjem, ali i za prilagođavanjem proizvodnje novim klimatskim uslovima.
Ovogodišnja suša još jednom je pokazala koliko poljoprivredna proizvodnja zavisi od vremenskih prilika, ali i koliko će ulaganje u sisteme za navodnjavanje i druge mjere zaštite u budućnosti biti važno za očuvanje prinosa i stabilnost proizvodnje.
Gordana Kaurin