Ekstremne suše sve ozbiljnije ugrožavaju ratarsku proizvodnju na području Prijedora. Kako mnogi poljoprivrednici nemaju uslova za navodnjavanje – što zbog nepristupačnog terena, što zbog nedostatka vode – primorani su na traženje alternativa. Zbog toga klasične usjeve sve češće zamjenjuju kulturama koje lakše podnose sušne periode, poput suncokreta.
“Godine 2023. imali smo svega 1,2 hektara prijavljenih parcela za podsticaj u APIF-u, da bismo ovog proljeća došli do nekih 250 hektara. To jasno pokazuje da je ova kultura sve interesantnija našim poljoprivrednim proizvođačima. Više je razloga za to – jedan od osnovnih je dobra otkupna cijena, na šta se proizvođači sa ekonomske strane prvo oslanjaju. S druge strane, neminovne klimatske promjene dovele su do toga da je soju i kukuruz gotovo nemoguće uzgajati bez navodnjavanja”, pojasnio je Duško Komnenović, viši stručni saradnik Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Ekspanziju ove uljarice prati i podrška nadležnih – resorno ministarstvo sjetvu suncokreta podstiče sa 500 KM po hektaru. Taj podsticaj, uz potrebe sopstvene farme, bio je motiv i rataru Draganu Babiću iz Rasavaca da na svojim njivama smanji površine pod kukuruzom i okrene se uzgoju suncokreta.
“Suncokret sam uveo upravo zbog informacija da je znatno otporniji na sušu. Ujedno, sami vodimo farmu i proizvodimo hranu, pri čemu godišnje potrošimo između 25 i 30 tona suncokretove sačme. Zbog toga nam je uvođenje ove kulture donijelo višestruke prednosti, a najveća je svakako izdržljivost na sušu u poređenju sa kukuruzom i sojom”, kazao je Babić.
Prelazak na ovu kulturu za Dragana je bio jedini logičan izbor, jer borbu sa sušom na staromodniji način nije mogao dobiti. Iako je uložio u opremu za navodnjavanje, teren i priroda diktirali su svoja pravila.
“Kada sam kupovao tifon, razgovarao sam sa ljudima iz drugih krajeva koji vodu crpe iz podzemnih bušotina. Pokušao sam i ja – uradio sam tri bušotine, ali na našem podneblju nema dovoljne količine vode za snabdijevanje tifona. Jedina opcija je rijeka Sana, međutim, zbog rasporeda i strukture parcela nemamo mogućnost da svuda priđemo obali. Zbog toga već tri godine ne koristimo tifon”, dodaje Babić.
Ipak, tamo gdje vode ima i gdje priroda to dozvoljava, od navodnjavanja se ne odustaje. Da bi se olakšale skupocjene investicije, poljoprivrednicima je na raspolaganju i značajna podrška resornog ministarstva.
“Što se tiče podrške resornog ministarstva, prije svega treba istaknuti nabavku sistema za navodnjavanje u okviru kapitalnih investicija. Taj podsticaj iznosi 40 odsto za komercijalna, odnosno 20 odsto za nekomercijalna gazdinstva, što je mjera direktno vezana za ublažavanje posljedica suše. Ostali podsticaji su redovni i odnose se na nabavku poljoprivredne mehanizacije i podršku tekućoj proizvodnji”, naglasio je Mirko Jokić, rukovodilac Područne jedinice Prijedor Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Prilagođavanje klimatskim promjenama više nije stvar izbora, već uslov opstanka na imanjima. Kombinacijom otpornijih kultura i savremenih sistema za navodnjavanje, ratari u našem kraju nastoje obezbijediti stabilne prinose i u najsušnijim godinama.
Renata Š. Novaković
Foto: cdn.shopify.com